"Kontejner na dva kata", "Zvonik", "Silos", "Nova trafo stanica", "Taman kad pomislim da me više ništa ne može iznenaditi"..., neki su od komentara na društvenim mrežama
"Kontejner na dva kata", "Zvonik", "Silos", "Nova trafo stanica", "Taman kad pomislim da me više ništa ne može iznenaditi"..., neki su od komentara na društvenim mrežama
Čini se da je novi arhitekturalni stil koji je izgradnjom rotirajućeg parkinga inaugurirao dr Branislav Bojanić iz Pulaparkinga polako ali sigurno počeo dobijati svoje replike diljem grada. Evo primjera sa Valdebeka.
Uska zgrada koja ubrzano niče na parceli uskoj oko 12 metara i dugačkoj 30 metara već je u narodu prozvana „Čardak“.
Zbog prostorno planskih propisa investitor je priseljen stanove na tri etaže graditi po dužini, jedan kat – jedan stan, (ili ured) širine oko 3,5 – 4 metra, te dužine od petnaestak metara.
Iz zemljišnih knjiga vidljivo je da je vlasnik parcele na kojoj se gradi „Čardak“ Dragan Petrović, vlasnik tvrtke Elektro Lampadina.
Na susjednoj parceli napravljena je ploča još jedne nove zgrade koja, čini se ima, standardne valdebeške gabarite.
Zgrada je izazvala mnoštvo komentara na društvenim mrežama.
"Kontejner na dva kata", "Zvonik", "Silos", "Nova trafo stanica", "Taman kad pomislim da me više ništa ne može iznenaditi...", neki su od komentara na Facebook-u.
"Glavni zahtjev je da se nova projekcijska kabina smjesti na datu poziciju u Areni svega par dana prije Filmskog festivala i zatim ukloni nakon zatvaranja, tako da originalni prolaz usječen u tribini, koji je desetljećima bio zatvoren, ostaje slobodan i prohodan", objašnjava pulski arhitekt Marko Perčić
Obilazni pravac osiguran je preko Mletačke, Dalmatinove, Laginjine i Giardini. Obilazni pravac za Dobrichevu je preko dijela Zagrebačke iz smjera Giardini, a za Veronsku i Supilovu je preko jednosmjerne Trierske (izmijenjeni smjer). Epulonova se dijelom zatvara i preusmjerava na Da Vincijevu, Teslinu i Zadarsku ulicu
Danas su činovi antiratnog, ali i anti-etnonacionalnog, otpora tijekom i nakon jugoslavenskih ratova uključeni ili isključeni iz službenih politika sjećanja: ili ih predstavljaju kao ultimativne etičke akte, ili ih namjerno guraju u zaborav
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
