Svijet

rusija sve niječe

Američki dužnosnici: Rusija se priprema za sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu

Ako se Moskva ipak odluči za napad punog razmjera, ruski vojnici mogli bi zauzeti glavni grad Kijev i svrgnuti predsjednika Volodimira Zelenskija u roku od 48 sati, rekli su dužnosnici


 
2 min
HINA

Ako se Moskva ipak odluči za napad punog razmjera, ruski vojnici mogli bi zauzeti glavni grad Kijev i svrgnuti predsjednika Volodimira Zelenskija u roku od 48 sati, rekli su dužnosnici

Rusija je pojačala pripreme za sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, ali nije jasno je li se Moskva odlučila na takav korak, rekli su američki dužnosnici citirajući  procjene obavještajnih izvora.

Rusija je nagomilala oko 110.000 vojnika duž granice sa svojim prozapadnim susjedom, ali američke obavještajne službe nisu određene u pogledu toga je li se predsjednik Vladimir Putin odlučio na invaziju, prema dužnosnicima koji su proteklih dana izvješćivali članove Kongresa i europske saveznike.

Dužnosnici su upozorili zastupnike da se ruske snage na granici povećavaju brzinom koja bi Putinu dala vojnu moć potrebnu za invaziju punog razmjera - oko 150.000 vojnika - do sredine veljače. Trenutno je njegova spremnost na oko 70 posto, dodaju.

Rekli su da Putin želi sve moguće opcije na raspolaganju: od ograničene kampanje u proruskoj regiji Donbasu u Ukrajini do invazije punog razmjera.

Rusija niječe invaziju

Rusija niječe da planira invaziju na Ukrajinu. Ako se Moskva ipak odluči za napad punog razmjera, ruski vojnici mogli bi zauzeti glavni grad Kijev i svrgnuti predsjednika Volodimira Zelenskija u roku od 48 sati, rekli su dužnosnici.

Procijenili su da bi u takvom napadu smrtno stradalo 25.000 do 50.000 civila, zajedno s 5.000 do 25.000 ukrajinskih vojnika i 3.000 do 10.000 ruskih vojnika.

To bi također moglo izazvati poplavu izbjeglica od milijun do pet milijuna ljudi, uglavnom u Poljsku, dodali su dužnosnici.


FOTO: EPA/MICHAEL REYNOLDS

Nastavite čitati

Svijet
 

Rusija blizu postizanja ciljeva u Ukrajini

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. dovela je do više desetaka tisuća poginulih i milijuna raseljenih ljudi te prouzročila najveću krizu u odnosima između Moskve i zapada od kubanske raketne krize 1962.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.