Bijelu Kuću preuzeo je 1977. od republikanca Geralda Forda, da bi ju je 1981. ostavio Ronaldu Reganu.
Bijelu Kuću preuzeo je 1977. od republikanca Geralda Forda, da bi ju je 1981. ostavio Ronaldu Reganu.
Svečano odavanje posljednje počasti bivšem američkom predsjedniku Jimmyju Carteru, koji je umro 29. prosinca u dobi od 100 godina, počelo je danas u njegovoj rodnoj Georgiji.
Šestodnevne ceremonije trajat će do 9. siječnja koji je proglašen Danom žalosti.
Demokratski predsjednik od 1977. do 1981., Jimmy Carter izgradio je u svijetu imidž mirotvorca, čiji je humanitarni angažman okrunjen Nobelovom nagradom za mir 2002. Kada je objavljeno da je umro, izrazi sućuti stigli su iz cijelog svijeta.
Bio je 39. predsjednik SAD-a, od 1977. do 1981., a Bijelu Kuću preuzeo je od republikanca Geralda Forda, a ostavio ju je Ronaldu Reganu.
Šestodnevne ceremonije, koje će kulminirati 9. siječnja u Washingtonu, počele su u subotu u 10,15 sati po mjesnom vremenu kada su agenti tajne službe, zaduženi za zaštitu političara, donijeli lijes s bivšim predsjednikom.
Konvoj je prvo prošao ulicama Plainsa, njegova rodnog grada za koji je bio jako vezan. Pratilo ga je mnoštvo ljudi mašući američkim zastavicama.
Ispred njegove obiteljske farme na kojoj je odrastao zvono je zvonilo 39 puta jer je bio 39. američki predsjednik.
"Special Air Mission 39"
Lijes će zatim biti prebačen u Atlantu, glavni grad Georgije, gdje će Carteru također biti odana počast ispred Kapitola te države, gdje je bio lokalni senator i zatim guverner.
Pogrebna kola nakon toga idu u Carterov centar, zakladu koju je bivši predsjednik osnovao 1982. sa svojom suprugom Rosalynn, koja je umrla 2023. u dobi od 96 godina.
Zaklada se bavi sprječavanjem sukoba, zaštitom demokracije i pitanjima javnog zdravlja u svijetu. Carter je za svoj angažman u zakladi dobio priznanje direktora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
U utorak ujutro Carterov lijes bit će službenim letom nazvanim "Special Air Mission 39" prebačen u Washington u pratnji obitelji.
Konvoj će ga odvesti u Memorijalni centar Američke mornarice. Carter je 1946. diplomirao na Mornaričkoj akademiji i služio na razaračima i podmornicama.
Pogrebna procesija krenut će prema Kapitolu, sjedištu američkog Kongresa, u 14 sati po mjesnom vremenu. Lijes će na kolima vući konj.
Ondje će ga vojnici prenijeti u rotondu, okruglu dvoranu smještenu ispod kupole Kapitola, gdje će se u 15 sati održati svečano odavanje posljednje počasti u nazočnosti kongresnika.
Lijes s bivšim predsjednikom zatim će biti izložen javnosti od 19 sati do ponoći u utorak te od 7 sati ujutro u srijedu do 7 sati ujutro u četvrtak.
Carter će biti 13. bivši predsjednik čiji će lijes biti izložen u Kapitolu. Prvi je bio Abraham Lincoln, koji je ubijen 1865.
Trump i Biden na pogrebu
Predsjednik u odlasku Joe Biden (82) održat će oproštajni govor. Posljednjem ispraćaju nazočit će novoizabrani predsjednik Donald Trump (78), koji će prisegnuti 20. siječnja.
U Carterovu čast, američke zastave spuštene su na pola koplja 30 dana od njegove smrti, uključujući na dan Trumpove inauguracije, što je on već kritizirao.
Nazočni bi trebali biti i bivši predsjednici Bill Clinton, George W. Bush i Barack Obama.
Lijes će zatim istim letom "Special Air Mission 39" biti vraćen u Georgiju.
Privatna misa održat će se u baptističkoj crkvi u Plainsu u 15,45 sati.
Javnost će moći pratiti prolazak konvoja s lijesom gradom koji ima oko 600 stanovnika.
Grad će nakon dolaska lijesa nadletjeti zrakoplovi američke mornarice.
Jimmy Carter bit će pokopan na privatnoj ceremoniji u 17,20 sati pored svoje supruge.
U misiji vojnih promatrača Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu UNMOGIP nalazi se sedmero pripadnika Oružanih snaga. Tijekom sukoba na području Kašmira oni su se nalazili u svojim postajama, udaljenima od 10 do 30 kilometara, te nisu bili neposredno ugroženi, stoji u priopćenju MORH-a
Danas će biti samo jedno glasanje. Nakon toga mogu biti i do četiri dnevno
Odvjetnik Rajić naglasio je da Arien Stojanović Ivković neće dobrovoljno napustiti teritorij Srbije i rastati od svoje obitelji, jer se ne želi 'povinovati bezakonju i arbitrarnosti koju provode vidljive i 'nevidljive sile' u srpskim institucijama i pravosuđu'. "Neka oni koji su donijeli ovu besramnu i nezakonitu odluku, učine i posljednji korak i njezinom prinudnom deportacijom pokažu da se fašizam u svom punom užasu vratio u Europu, u 21. stoljeću"
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
