Njegov Santos izgubio sa 6-0, Neymar se od muke rasplakao
"Nikada u životu nisam proživio nešto slično. Plakao sam od bijesa. Nažalost, ne mogu u svemu pomoći. Ovo danas je bilo 'sranje', to je realnost", izjavila je brazilska nogometna zvijezda
Predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas pozdravio ga je kao "lojalnog prijatelja palestinskog naroda", izvijestila je službena novinska agencija Wafa
Predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas pozdravio ga je kao "lojalnog prijatelja palestinskog naroda", izvijestila je službena novinska agencija Wafa
Mnogi arapski čelnici i dužnosnici odali su počast papi Franji, koji je umro danas u dobi od 88 godina, pohvalno govoreći o njegovu jasnome stavu protiv rata u Gazi i njegovoj predanosti međureligijskom dijalogu.
Predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas pozdravio ga je kao "lojalnog prijatelja palestinskog naroda", izvijestila je službena novinska agencija Wafa.
"Danas smo izgubili vjernog prijatelja palestinskog naroda i njegovih legitimnih prava", rekao je Abas, istaknuvši da je papa Franjo "priznao palestinsku državu i odobrio podizanje palestinske zastave u Vatikanu".
Istodobno je Basem Naim, član političkog ureda Hamasa, koji je 2007. preuzeo vlast u Pojasu Gaze, pozdravio Papino protivljenje ratu između Izraela i palestinskog islamističkog pokreta koji traje već više od 18 mjeseci.
"Papa Franjo je bio nepokolebljiv branitelj legitimnih prava palestinskog naroda, posebno kroz svoj čvrsti stav protiv rata i genocidnih djela počinjenih nad našim narodom u Gazi posljednjih mjeseci", objavio je.
Papa je u nedjelju u poruci u povodu proslave Uskrsa, koju je pročitao njegov suradnik s balkona bazilike svetog Petra u Rimu osudio "dramatičnu i tešku humanitarnu situaciju" u Gazi, upozorivši na "ozračje sve većeg antisemitizma". Ponovio je poziv na prekid vatre i oslobađanje izraelskih talaca.
U Kairu je glavni tajnik Arapske lige Ahmed Abul Gheit pozdravio Papu i "njegov glas koji je osuđivao izraelsku brutalnost (...) do posljednjeg trenutka."
"Kompas pape Franje o palestinskom pitanju uvijek je pokazivao u pravom smjeru", rekao je, podsjetivši na "njegovu svakodnevnu komunikaciju s ljudima u Gazi, dok su trpjeli nasilnu izraelsku agresiju i bombardiranje".
Čovjek mira
Veliki imam Al-Azhara, najviše institucije sunitskoga islama, također sa sjedištem u Kairu, pohvalno je govorio o Papinoj predanosti međureligijskom dijalogu, nazvavši ga "simbolom čovječnosti".
On je "ojačao odnose s Al-Azharom i islamskim svijetom svojim posjetima brojnim arapskim i muslimanskim zemljama i svojim poštenim i ljudskim razmišljanjem, posebno u pogledu agresije na Gazu i borbe protiv islamofobije", rekao je šeik Ahmed al-Tayeb.
Egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi o papi Franji govorio je kao o izvanrednoj svjetskoj ličnosti koja je "neumorno radila na promicanju tolerancije i poticanju dijaloga (...) i bila zagovornik palestinske stvari".
Kralj Abdulah od Jordana odao je počast "čovjeku mira, omiljenom zbog svoje dobrote, poniznosti i neumornih napora da okupi ljude".
U Libanonu, zemlji u kojoj je proglašena službeno trodnevna žalost, predsjednik Joseph Aoun, jedini kršćanski predsjednik države u arapskom svijetu, pozdravio je "branitelja dijaloga između religija i kultura".
Islamistički pokret Hezbolah opisao ga je kao čovjeka koji je "radio na izgradnji mostova među religijama", ističući "njegove jasne stavove protiv izraelske agresije u Gazi".
U Iranu, susjednoj zemlji arapskom svijetu i pristaši Hezbolaha, predsjednik Masud Pezeškijan pohvalno je govorio o Franjinim "jasnim stavovima u osudi genocida koji je počinio izraelski režim u Gazi".
Marokanski kralj Mohamed VI. pozdravio je Papin rad jer je bio "posvećen vrijednostima mira, dijaloga, tolerancije i suživota među monoteističkim religijama".
"Nikada u životu nisam proživio nešto slično. Plakao sam od bijesa. Nažalost, ne mogu u svemu pomoći. Ovo danas je bilo 'sranje', to je realnost", izjavila je brazilska nogometna zvijezda
Prije sastanka s Donaldom Trumpom Ukrajinski predsjednik u Washingtonu će se sastati i s europskim čelnicima
Izraelski plan za preuzimanje kontrole nad gradom Gazom izazvao je uzbunu u inozemstvu i kod kuće gdje su deseci tisuća Izraelaca održali neke od najvećih prosvjeda od početka rata, pozivajući na sporazum o okončanju borbi i oslobađanju preostalih 50 talaca koje palestinski militanti drže u Gazi.
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.