Na 20 godina zatvora Sud BiH osudio je bivšeg pripadnika bošnjačke Armije BiH dok su njegovi suborci i zapovjednici oslobođeni odgovornosti za strijeljanje najmanje 12 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane nakon što su zarobljeni potkraj 1993. u Križančevu selu u središnjoj BiH.
Zločin u Križančevu selu kod Viteza jedan je od najtežih u hrvatsko-bošnjačkom ratu, a dogodio se 22. prosinca 1993., samo dan nakon što je humanitarni konvoj Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu srebrenu napustio središnju Bosnu koja je mjesecima bila pod opsadom bošnjačkih snaga.
U napadu Armije BiH na sela Križančevo selo, Šafradin i Dubravica kod Viteza ubijena su 64 Hrvata od čega dvije starije žene.
Prvostupanjskom odlukom Suda BiH pripadnik 325. brdske brigade Armije BiH Almir Sarajlić proglašen je krivim za sudjelovanje u strijeljanju najmanje 12 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane koji su se prethodno predali.
Oni su ubijeni na putu prema zapovjedništvu brigade, a njihova tijela razmijenjena su 40 dana nakon zločina.
Tužiteljstvo je za ovaj zločin i zataškavanje teretilo i zapovjednika 325. brdske brigade Armije BiH Ibrahima Purića, zatim Ibrahima Tarahiju koji je bio zapovjednik III. bataljuna iste brigade, Nijaza Sivru koji je tada bio pomoćnik zapovjednika za sigurnost brigade kao i Rušita Nurkovića koji je obnašao dužnost zamjenika zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost (IPD) i vjerska pitanja 325. brigade Armije BiH.
Uz osuđenog Almira Sarajlića, Tužiteljstvo BiH teretilo je još trojicu njegovih suboraca brigade Šaćira Omanovića, Sadika Omanovića i Kasima Kavazovića.
Sud BiH međutim, po objašnjenju vijeća, nije mogao bez dvojbe potvrditi da su Purić, Tarahija, Sivro i Nurković znali te da nisu poduzeli mjere kako bi se spriječio zločin ili pak kaznili počinitelji, kao ni da su Šaćir i Sadik Omanović te Kasim Kavazović sudjelovali u samome zločinu.
Nakon presude tužitelj Ivan Matešić koji zastupa optužnicu najavio je kako će se žaliti na odluku prvostupanjskoga vijeća.
