Egipćani izlaze na izbore u sjeni rata u Gazi

Egipćani u nedjelju izlaze na predsjedničke izbore na kojima je Abdel Fattah al-Sisi spreman osvojiti treći mandat dok se zemlja bori s gospodarskom krizom i ratom na granici s Gazom.

Pobjeda bi Sisiju dala šestogodišnji mandat u kojem bi neposredni prioriteti bili regulacija gotovo rekordne inflacije, upravljanje kroničnom nestašicom strane valute i sprječavanje širenja sukoba između Izraela i Hamasovih vladara u Gazi.

Glasanje od 9 do 21 sat (07:00-19:00 GMT) raspoređeno je na tri dana, a rezultati bi trebali biti objavljeni 18. prosinca.

Kritičari izbore vide kao obmanu nakon desetljeća dugog gušenja neistomišljenika. Vladino medijsko tijelo nazvalo je to korakom prema političkom pluralizmu.

Trojica kandidata kvalificirala su se suprotstaviti Sisiju na izborima, a nitko od njih nije bio osoba visokog profila. Najistaknutiji potencijalni protukandidat obustavio je svoju utrku u listopadu, rekavši da su dužnosnici i nasilnici ciljali na njegove pristaše - optužbe koje je nacionalno izborno tijelo odbacilo.

Vlasti i komentatori u strogo kontroliranim lokalnim medijima pozivaju Egipćane da izađu na izbore, iako su neki ljudi rekli da nisu znali kada se izbori održavaju danima prije glasanja.

Drugi su rezignirano rekli da glasovanje neće učiniti veliku razliku.

Kao vojni zapovjednik, Sisi je 2013. predvodio svrgavanje prvog demokratski izabranog predsjednika Egipta, Mohameda Mursija iz Muslimanskog bratstva, prije nego što je sljedeće godine izabran za predsjednika s 97 posto glasova.

Od tada je proveo  operaciju neutraliziranja oporbe kojaje zahvatila liberalne i ljevičarske aktiviste kao i islamiste i za koju borci za ljudska prava kažu da je rezultirala zatvaranjem desetaka tisuća ljudi.

Sisi je ponovno izabran 2018. godine i opet s 97 posto glasova.

Sisi i njegovi podupiratelji kažu da je slamanje bilo potrebno kako bi se Egipat stabilizirao  i suprotstavio islamističkom ekstremizmu. Predstavio se kao bedem stabilnosti pošto je izbio sukob na egipatskim granicama u Libiji, a ranije ove godine u Sudanu i Gazi.

No ekonomski pritisci postali su dominantan problem za brzorastuću egipatsku populaciju od 104 milijuna stanovnika.

Brojni Egipćani žale se da vlada favorizira skupe mega-projekte, dok se država još više zadužuje, a građani se bore s porastom cijena.

Neki analitičari kažu da su izbori, koji su se prvotno očekivali početkom 2024., pomaknuti kako bi se ekonomske promjene - uključujući devalvaciju već oslabljene valute - mogle provesti nakon glasovanja.

Međunarodni monetarni fond (MMF) priopćio je u četvrtak da je u pregovorima s Egiptom kako bi dogovorio dodatno financiranje.