Europarlamentarci ističu da podržavaju članstvo Srbije u EU, ali da to ovisi o političkoj volji srbijanskih vlasti i spremnosti na "nepovtratne reforme, prije svega u vladavini prava"
Europarlamentarci ističu da podržavaju članstvo Srbije u EU, ali da to ovisi o političkoj volji srbijanskih vlasti i spremnosti na "nepovtratne reforme, prije svega u vladavini prava"
Europski parlament (EP) traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu i jasno se opredjeli želi li u Europsku uniju ili ne, stoji u dokumentu koji je u srijedu objavila srbijanska državna televizija.
Uz ranije primjedbe vezane uz vladavinu prava i normalizaciju odnosa s Prištinom, u izvješću o Srbiji navodi se da će "usklađenost s vanjskom politikom EU-a, uključujući i sankcije prema Rusiji, odrediti dalji tijek pristupnih pregovora".
U tekstu, o kojemu je postignut dogovor vodećih političkih skupna u EP-u, ističe se "potreba usklađivanja Srbije sa stajalištima EU-a prema ratu u Ukrajini, vladavini prava, borbi protiv korupcije i medijskim slobodama".
Europarlamentarci ističu da podržavaju članstvo Srbije u EU, ali da to ovisi o političkoj volji srbijanskih vlasti i spremnosti na "nepovtratne reforme, prije svega u vladavini prava".
Zastupnici traže "hitno uvođenje sankcija", izražavajuči zabrinutost što je Srbija "među rijetkim zemljama Europe koja se nije uskladila s pozicijom EU-a" i da je po tome "na posljednjem mjestu u regiji" po usklađenosti s euroblokom .
"Zalažemo se da nova pregovaračka poglavlja budu otvorena tek kad Srbija poduzme potrebne mjere u tom pogledu, uključujući i područje vladavine prava", piše u izvješću.
Dodaje se i da EP "žali zbog kontinuiranih letova između Beograda i Moskve" u vrijeme kad je zračni prostor EU zatvoren za letove iz Rusije.
Zastupnici su pozvali Srbiju da razmotri svoju ekonomsku suradnju s Rusijom i prekine vojnu suradnju s Moskvom, uključujući projekte poput ruskog humanitarnog centra u Nišu koji kritičari smatraju izravnim ruskim strateškim projektom u Srbiji.
Zabrinuti su i zbog kupnje vojne opreme iz Rusije, Bjelorusije i Kine, navodeći da na nju odlazi 70 posto ukupne nabave u Srbiji.
U izvješću se spominje i zabrinutost zbog izvješća o prisluškivanju lidera ruske opozicije u Beogradu, optužne koje srbijanski dužnosnici odbacuju neo neutemeljene.
U tekstu se kritizira i širenje dezinformacija o ruskoj agresiji na Ukrajinu, uključujući angažman medija bliskih vladi, a srbijanske vlasti pozivaju se da poduzmu "odlučne korake u borbi protiv najprisutnijih lažnih vijesti".
O izvješću će se glasati na sjednici Vanjskopolitičkog odbora EP-a 14. lipnja, a trebao bi biti usvojen na plenarnoj sjednici EP-a u lipnju, navodi RTS.
"Jasno smo dali do znanja kako ruska i bjeloruska država ne bi trebale biti predstavljane u međunarodnom sportu na velikoj sceni dok traje barbarska invazija na Ukrajinu. Stoga nitko od članova ili predstavnika Vlade neće prisustvovati svečanosti otvaranja i zatvaranja Paraolimpijskih igara", objavio je glasnogovornik britanske vlade
Prevc je do 15. ovosezonske, a 37. pobjede u karijeri u Svjetskom kupu stigla skokovima od 128,5 i 124,5 metara što joj je osiguralo 296.7 bodova, 14.2 više od druge Norvežanke Anne Odine Stroem, dvostruke olimpijske pobjednice s prošlomjesečnih ZOI u Predazzu, koja je skočila 123,0 i 121,5 metara, dok je treće mjesto zauzela Japanka Nozomi Maruyama sa 270.8 bodova (123,5 i 120,5 metara)
U slučaju da se nedovoljni broj izjasni za služenja vojne obveze, aktualna demokršćansko-socijaldemokratska vlada je zadržala opciju nedobrovoljnog novačenja shodno potrebama. Udruge učenika smatraju da ih je politika zaobišla u procesu odluke o novom obliku vojne obveze koja je ukinuta 2013.
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
