Italija obilježava 30 godina od ubojstva antimafijaškog suca Falconea

Sicilijanska mafija prije 30 godina ubila je suca Giovannija Falconea bombom toliko snažnom da su detonaciju zabilježili znanstvenici koji prate vulkanske potrese u Etni na drugoj strani otoka.

Eksplozija koja je u 17:56 sati 23. svibnja 1992. raznijela dio autoceste pokraj Palerma izazvala je šok u cijeloj Italiji. Bila je, međutim, i početak pada mafije.

Ubijeni su antimafijaški sudac Falcone, njegova supruga i tri člana policijske pratnje.

Mafija je u tunel na autocesti koja povezuje zračnu luku s centrom Palerma stavila skateboard s 500 kilograma TNT-a i amonijeva nitrata.

Falcone se u bijelom Fiatu Cromi iz Rima vozio kući za vikend.

Dok je sudac u konvoju s tri automobila prolazio kroz tunel, mafijaš nadimka „Svinja“ s izvidnice na brdu poviše tunela pritisnuo je daljinski upravljač koji je aktivirao bombu.

Eksplozija je raznijela asfalt, tijela i metal, a auto na čelu konvoja odletio je nekoliko stotina metara.

Trojica policajaca iz prvog automobila umrla su na mjestu. 

U drugom su poginuli Falcone, koji je bio za volanom i njegova supruga na suvozačkom mjestu. 

Falconeov vozač koji je ovaj put bio na stražnjem sjedalu preživio je, kao i trojica agenata iz posljednjeg automobila.

Na mjestu nesreće danas se nalazi „vrt sjećanja“. Ulje od maslina iz tog vrta koristi se u sicilijanskim crkvama za pomazanje djece tijekom krštenja i krizmi.

Mafijaški masakr

Falcone je bio stvarna prijetnja Cosa Nostri, organiziranoj kriminalnoj skupini koju je proslavila trilogija "Kum" i koja se hvalila pristupom najvišim razinama talijanske moći.

Upravo je on prikupio dokaze prvih mafijaških doušnika za revolucionarno suđenje u kojem su 1987. godine osuđene stotine mafijaša.

U vrijeme suđenja je bio na čelu Odjela za kriminal Ministarstva pravosuđa u Rimu i radio na paketu antimafijaških zakona.

Njegovo ubojstvo naciju je diglo na noge. Dnevne novine Repubblica su dan nakon napada su slikom brkatog sudca na naslovnici osudile „mafijaški masakr“, a na ulicama Palerma prosvjedovale su tisuće ljudi.

Sve oči bile su uperene u drugog antimafijaškog sudca Paola Borsellina, Falconeovog bliskog prijatelja i kolege koji je početkom srpnja te godine kazao da ga „iznimna opasnost“ u kojoj se našao neće odvratiti od obavljanja posla.

Samo 57 dana nakon svoga prijatelja, Borsellino je također ubijen u napadu autobombom, uz pet članova policijske pratnje. Preživio je samo njegov vozač.

Država je zbog izljeva javnog bijesa krenula u lov na šefa Cosa Nostre Salvatorea (Totoa) Riinu, koji je tijekom dvadesetogodišnje vladavine terora bio upleten u više desetaka ubojstava.

Riina je uhićen 15. veljače 1993. u automobilu u Palermu.

Istina?

Ubojstva Falconea i Borsellina "dugoročno su bila vrlo loš potez za Cosu Nostru, čije je vodstvo bilo obezglavljeno uhićenjima i priznanjima doušnika“, kazao je za AFP Vincenzo Ceruso, autor nekoliko knjiga o mafiji.

Na desetke ljudi je bilo osuđeno za sudjelovanje u ovim ubojstvima.

No, Roberto di Bella, danas mafijaški sudac u maloljetničkom sudu u Cataniji u Siciliji, kazao je da "još uvijek ima nejasnih elemenata iako je većina sudionika osuđena“.

Preživjeli smatraju da još uvijek nedostaju neki dijelovi slagalice i podsjećaju na Falconeovo uvjerenjeda „postoje veze Cose Nostre s mračnim centrima moći“.

„Još uvijek ne znamo istinu o tome tko je stvarno naručio ubojstvo Giovannija Falconea jer ne vjerujem da bi neobrazovani ljudi poput Totoa Riinae mogli isplanirati napad toliko sofisticiran poput onoga u Capaciju“, izjavio je u dokumentarcu Angelo Corbo,  jedan od preživjelih tjelohranitelja.

Tvrdi da nije jedini koji vjeruje da su među mafijašima bili i „ljudi u odijelima i kravatama“.

Međutim, istraga o mogućim „tajnim dirigentima“ napada u Capaciji odbačena je 2013. godine.

„Ne postoje dokazi o pomoći izvana. Nema sumnje da je za napade kriva mafija“, smatra autor Ceruso.