OBRAT Ukrajinci su umorni. Sve je više onih koji žele pregovore o okončanju rata, raste i skeptičnost oko ulaska u EU i NATO

Američka tvrtka Gallup, koja se bavi ispitivanjem javnog mnijenja, u kolovozu i listopadu provela je sociološko istraživanje vezano za odnos ukrajinskog društva prema ratu. Rezultati su objavljeni prošli tjedan i može se reći da pokazuju naznake promjena unutar ukrajinskog društva. Naime, prvi put od početka ruske invazije 52 posto građana Ukrajine podupire skori početak pregovora o okončanju rata. S druge strane, 38 posto građana inzistira na tome da se zemlja bori do pobjede, prenosi Index.hr

Usporedbe radi, u 2023. godini je 63 posto ispitanih bilo za nastavak rata do pobjede, a 27 posto za pregovore. U 2022. godini je taj omjer bio još veći te je za nastavak rata do pobjede bilo 73 posto ispitanih, a 22 posto je bilo za pregovore.

Što je i donekle intuitivno, ispitani iz istočnih regija Ukrajine, koje su zahvaćene ratom u punom smislu, najmanje žele njegov nastavak, njih 27 posto. Usporedbe radi, u 2022. godini u istim regijama je bilo čak 63 posto za nastavak rata do pobjede. Znakovito je da je među ispitanicima koji su za pregovore i što skoriji završetak rata 52 posto onih koji dopuštaju mogućnost teritorijalnih ustupaka kao uvjeta za prekid rata, a 38 posto se ne slaže s time.

Gallup je objavio i rezultate istraživanja javnog mnijenja u Ukrajini koje se odnosi na euroatlantske integracije. Prema istraživanju, 51 posto ispitanika očekuje da će se Ukrajina pridružiti NATO savezu u sljedećih deset godina. Prije godinu dana ta je brojka bila preko 60 posto. Istodobno 22 posto ispitanih smatra da Ukrajina nikada neće biti primljena u NATO, što je otprilike duplo više nego godinu ranije.

Skepticizam raste i prema primanju u EU. U razdoblju između 2022. i 2023. čak 73 posto građana Ukrajine je vjerovalo da će zemlja biti primljena u EU u idućih deset godina. Sada je taj broj pao na 61 posto, a 15 posto smatra da Ukrajina neće nikada biti primljena u EU.

U bilješkama spomenute tvrtke navodi se da povratak predsjednika Trumpa u Bijelu kuću stvara neizvjesnost oko nastavka pružanja vojne i financijske pomoći Ukrajini. Također, jasno je da ruska ofenziva ne jenjava, čak i unatoč upadu ukrajinskih snaga u Kursku oblast te svim novim dopuštenjima i akcijama kojima Zapad nastoji pomoći Ukrajini. Tvrtka je dala i ocjenu da se radi o "značajnom pomaku" u raspoloženju ukrajinskog društva.

Prema nekim ukrajinskim analitičarima, ovi trendovi nisu iznenađujući s obzirom na to da se o njima već neko vrijeme govori i na njih ukazuju zatvorena istraživanja koja nisu dostupna javnosti. Strah, očaj i umor od rata počeli su dominirati nad nadom i vjerom u ratnu pobjedu unazad godinu dana. Analitičari smatraju da se u ukrajinskom društvu vidi sklonost okončanju rata.

Najveći problem nije to što ukrajinske snage nisu u stanju poboljšati situaciju na frontu, nego strah od eskalacije. Iako je Kijev bio zadovoljan nakon što je Washington odobrio udare dalekometnim raketama na ciljeve na ruskom teritoriju, jasno je da se tempo eskalacije pojačao time što je Rusija odgovorila novom raketom Orešnik.

Dodatno, unutar ukrajinskog društva se pojavljuju različite vrste napetosti i netrpeljivosti. U ratu se isprofilirao sloj ljudi koji su na njemu profitirali, što je zapravo nuspojava svakog rata, dok je sve više videozapisa i informacija o "prisilnim" mobilizacijama građana koje provodi Ured za novačenje.

Uz sve to nije pomogla ni politika prema Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi (u Ukrajini postoje dvije glavne pravoslavne crkve), kojoj se praktički zabranilo djelovanje proglašavajući je "moskovskom crkvom". Budući da je UPC najveća vjerska organizacija u Ukrajini, jasno je da je takva politika naljutila dio vjernika koji joj pripadaju i donekle polarizirala društvo.

Mješavina osjećaja u ukrajinskom društvu je tako vezana za sve ono što se događa daleko od prve linije. Naravno, situacija u tri godine rata ni u jednom trenutku nije bila lagana ni jednostavna, ali sve aktivnije napredovanje ruske vojske, daljnje naznake eskalacije, kao i spomenute napetosti u društvu sve veći broj građana iscrpljuju i tjeraju u neku vrstu očaja.

No, valja napomenuti da je u uvjetima rata malo vjerojatno da će promjena raspoloženja dovesti do nekakvih nemira ili prosvjeda u Ukrajini. Građani koji su nezadovoljni politikom Kijeva se odlučuju na pasivne vrste prosvjeda, kao što je izbjegavanje mobilizacije.

Takve promjene u raspoloženju građana Ukrajine vlastima u Kijevu "izbijaju" jedan od glavnih argumenata za odbijanje bilo kakvih kompromisnih opcija za okončanje rata. Dosad je glavna teza bila da je većina Ukrajinaca protiv takvih opcija i da su za "rat do pobjede".

Nova istraživanja, uključujući i ovo koje je ranije opisano, donekle pobijaju tu tezu. Isto tako, samo plasiranje tog istraživanja u javnost pokazuje da se time želi dodati argument ideji prekida rata i sklapanja primirja duž prve linije. Ukrajinske vlasti se tako ne mogu nastaviti pozivati na "jedinstvo građana" kada je izvjesno da postoje različiti pogledi na rješenje rata unutar društva. Kako će to utjecati na daljnji razvoj situacije, ostaje vidjeti, piše Index.hr