Osim migracija, na referendumu će se Poljaci izjasniti i o privatizaciji državnih poduzeća te podizanju dobne granice za mirovinu
Osim migracija, na referendumu će se Poljaci izjasniti i o privatizaciji državnih poduzeća te podizanju dobne granice za mirovinu
Poljska će u listopadu svojim građanima pružiti priliku da izraze mišljenje o planiranoj reformi europske politike azila, koja predviđa da države članice obvezno primaju kvotu migranata, čemu se Varšava žestoko protivi.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki najavio je referendum u video obraćanju javnosti u nedjelju, kazavši da će se građanima postaviti pitanje "podržavaju li primanje tisuća ilegalnih imigranata s Bliskog istoka i iz Afrike po mehanizmu obveznog prijema koji nameće europska birokracija".
Rezultat referenduma, koji će se održati 15. listopada, na dan kada se u Poljskoj održavaju parlamentarni izbori, neće utjecati na europske planove.
Ministri unutarnjih poslova EU-a glasali su 8. lipnja za cjelovitu reformu sustava azila dovoljnom većinom glasova.
Po tim planovima, zahtjevi za azilom migranata koji dolaze iz zemalja koje imaju stopu prihvata manju od 20 posto bit će razmotreni na europskim vanjskim granicama u roku od 12 tjedana.
Kompromis predviđa i da prihvaćanje izbjeglica više ne bude dobrovoljno nego obvezno. Zemlje koje ih ne žele primiti morale bi platiti naknadu.
Uz Mađarsku, poljska vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS), na vlasti od 2015., žestoko se protivi tim planovima, tražeći da svaka država članica može odlučiti kako će pomoći državama članicama EU-a koje prime osobito velik broj migranata.
Popularnost PiS-ove vlade pod pritiskom je zbog visoke inflacije i mnogobrojnih skandala. Oporba je optužuje da referendumom želi mobilizirati birače i raspiriti populističke osjećaje protiv tražitelja azila.
Osim migracija, na referendumu će se Poljaci izjasniti i o privatizaciji državnih poduzeća te podizanju dobne granice za mirovinu, objavio je PiS.
Četvrto referendumsko pitanje bit će objavljeno u ponedjeljak.
Jordansko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da je cilj sastanka istražiti načine za potporu zemlji tijekom prijelazne faze nakon pada dugogodišnjeg vođe Bašara al-Asada
Otkad je sirijski predsjednik Bašar al-Asad svrgnut s vlasti, izraelske zračne snage često izvode zračne napade velikih razmjera na vojne objekte u Siriji
Predmet je kaznene istrage zbog navodne pobune zbog proglašenja izvanrednog stanja te mu je zabranjeno napustiti zemlju
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
