Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je u ponedjeljak predsjednika armenske i azerbajdžanske vlade radi razgovora, nakon žestokih sukoba ovih dviju kavkaskih zemalja, gdje Moskva želi učvrstiti svoj utjecaj.
Sastanak na vrhu koji se održava u Sočiju, na jugozapadu Rusije, događa se mjesec dana nakon pograničnog sukoba u kojemu je poginulo 286 ljudi, što je najveći broj žrtava nakon rata 2020. za kontrolu Gorskog Karabaha, područja oko kojega se ove dvije bivše sovjetske republike spore od 1990-ih.
Kremlj je u priopćenju istaknuo da će se na sastanku razgovarati o dogovorima postignutim lani uz rusko posredovanje i o "dodatnim mjerama za jačanje stabilnosti i sigurnosti" u regiji.
Putin, koji je prije osam mjeseci počeo ofenzivu na Ukrajinu zbog koje su se tradicionalni saveznici udaljili od Moskve, želi ovim summitom da Rusija ponovno preuzme ulogu arbitra na tom nestabilnom području, gdje Zapad ulaže svoje napore za posredovanje.
Ruski predsjednik je prvo u četiri oka dva sata razgovarao s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom.
"Najvažnije je osigurati mir i stvoriti uvjete za razvoj", poručio je Putin Pašinjanu.
Armenski premijer je pak istaknuo da je za njega najvažnije da se Azerbajdžan povuče iz Gorskog Karabaha gdje su raspoređeni ruski mirovnjaci te oslobađanje ratnih zarobljenika.
Zatim je ruski predsjednik primio njegova azerbajdžanskog kolegu Ilhama Alijeva koji mu je zahvalio na tome što je "pokrenuo proces normalizacije".
"Sukob u Karabahu je otišao u povijest. To je pitanje riješeno prije dvije godine. Dakle, nemamo zapravo o čemu razgovarati u takvim prilikama i normalizacija azerbajdžansko-armenskih veza" zahtijeva "ozbiljne mjere", rekao je Alijev.
U armensko-azerbajdžanskom ratu u jesen 2020. izginulo je više od 6.500 ljudi na objema stranama. Rat se završio vojnim porazom Armenije i dogovorom u kojemu je posredovala Moskva.
Stručna suradnica stručna suradnica Udruge Kuća o batani-Casa della batana izabrana je tijekom 19. zasjedanja Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u Asuncionu u Paragvaju
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. dovela je do više desetaka tisuća poginulih i milijuna raseljenih ljudi te prouzročila najveću krizu u odnosima između Moskve i zapada od kubanske raketne krize 1962.
Više od milijun Talijana je napustilo zemlju u proteklih 10 godina, a trećina njih u dobi između 25 i 34 godine, pokazuju nacionalni podaci. Oni koji odlaze krive niske plaće i nedovoljno uvažavanje njihovih vještina, a među njima naročito raste udio diplomanata
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
