Srbijanski predsjednik Vučić tvrdi da rezolucija Europskog parlamenta nije obvezujuća, a Srbija "nije zainteresirana" priznati Kosovo

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je u četvrtak da rezolucija Europskog parlamenta nije obvezujuća, već da su to preporuke Srbiji u kojima se, uz sankcije Rusiji, spominje i međusobno priznanje Srbije i Kosova, poručivši kako Srbija "nije zainteresirana" priznati Kosovo.

Vučić je novinarima rekao da se zbog takvih preporuka nije naročito zabrinuo.

Nismo zainteresirani za priznanje Kosova, sami donosimo odluke u vlastitom interesu, rekao je Vučić

Na pitanje o tome ima li rezolucija EP-a, prema kojoj se napredak Srbije u EU i pristup fondovima uvjetuje uvođenjem sankcija Rusiji, političku snagu ili neke posljedice, Vučić je  inzistirao kako "nije riječ o rezoluciji, već o preporukama". Po njegovom tumačenju bit je u tome što je od javnosti ostalo skriveno da se u njima spominje i uzajamno priznanje Srbije i Kosova koje je nazvao "takozvanim", aludirajući na državni politiku Beograda koja ne priznaje neovisnot koju je Kosovo proglasilo 2008. 

Vučić je ocijenio kako je "mnogo teže" od toga hoće li Srbija uvoditi sankcije Rusiji to što se od Beograda traže uzajamno priznanje s Prištinom.

Čak i da sutra uvedemo sankcije Rusije, prekosutra bi bila nova rezoluciju kojom bi naglasili međusobno priznanje s Kosovom, rekao je Vučić.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić rekla je kako ne očekuje da će Europska komisija postupiti po preporukama koje je usvojio EP u vezi sa Srbijom, jer, kako je istaknula, "ne vidi nijednu pravnu osnovu" za to.

Usvojene preporuke nemaju snagu rezolucije i Europska komisija ih može uzeti u obzir i postupati po njima, ali može i suprotno, rekla je Brnabić.

Europski parlament usvojio je u srijedu izvješće hrvatskog zastupnika Tonina Picule o politici proširenja u kojem se predlažu razne mjere za ubrzanje tog procesa.

U izvješću koje predstavlja preporuku Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i  Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove posebno je apostrofirano da zemlje koje žele pristupiti Europskoj uniji moraju s njom uskladiti vanjsku i sigurnosnu politiku.

Zato se uz ostalo traži od Srbije da se „sustavno uskladi s restriktivnim mjerama EU-a i općom politikom prema Rusiji“, dok se Komisiju i Vijeće poziva da „ponovno razmotre sva bilateralna sredstva i sredstva EU-a namijenjena Srbiji od kojih bi koristi imale srpske vlasti, osobito ona koja pripadaju projektima koji se financiraju u okviru Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan“.

Zadovoljstvo dogovorom o tablicama

U povodu dogovora pregovarača Prištine i Beograda sinoć u Bruxellesu o rješenju problema s registarskim tablicama, Brnabić i Vučić istaknuli su zadovoljstvo što je "sačuvan mir" i što je Srbija uspjela u nastojanju da bude uvažen njen uvjet - da dio sporazuma bude prihvaćanje kosovskih vlasti da formiraju Zajednicu srpskih općina (ZSO), po Briselskom sporazumu iz 2013. 

"Jedan uvjet je ispunjen - to je da nema naplate novčanih kazni, nema otimanja automobila i tablica. Drugi uvjet je – formiranje ZSO. Kad se formira ZSO, idemo u nešto drugo", naveo je Vučić. 

Šef eurodiplomacije Josep Borrell objavio je u srijedu navečer da su se pregovarači Srbije i Kosova dovorili u vezi registarskih tablica, izbjegavajući eskalaciju na sjeveru Kosova većinski nastanjenom Srbima. Dogovor je da će Srbija prestati izdavati tablice s oznakama kosovskih gradova, a Kosovo će obustaviti daljnje korake u vezi s preregistracijom vozila.

"Pozvat ću strane da u idućim danima razgovaraju o sljedećim koracima", istaknuo je Borrell, poslije višesatnih pregovora Beograda i Prištine koje je moderirao specijalni predstavik EU-a za dijalog Miroslav Lajčak.

Bruxelles i Washington pozdravili su sporazum Srbije i Kosova o registarskim tablicama, a istodobno su poručili da se obje strane sad moraju posvetiti daljnjoj normalizaciji odnosa, a slične poruke poslali su i dužnosnici više europskih država, među ostalim Italije i Njemačke.