UN-ovo godišnje izvješće o održivom razvoju rangira učinak svoje 193 države članice u provedbi 17 opsežnih „ciljeva održivog razvoja“ (SDG), koji uključuju poboljšanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, proizvodnju čiste energije i zaštitu biološke raznolikosti. Utvrđeno je da se niti jedan od 17 ciljeva neće ostvariti do 2030., a većina ciljeva pokazuje „ograničen napredak ili nazadovanje“
UN-ovo godišnje izvješće o održivom razvoju rangira učinak svoje 193 države članice u provedbi 17 opsežnih „ciljeva održivog razvoja“ (SDG), koji uključuju poboljšanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, proizvodnju čiste energije i zaštitu biološke raznolikosti. Utvrđeno je da se niti jedan od 17 ciljeva neće ostvariti do 2030., a većina ciljeva pokazuje „ograničen napredak ili nazadovanje“
Svijet zaostaje u postizanju većine ciljeva održivog razvoja dogovorenih 2015., kao što su borba protiv siromaštva i gladi, kaže se u izvješću Ujedinjenih naroda u kojem se navode manjak sredstava, geopolitičke napetosti i pandemija covida-19.
UN-ovo godišnje izvješće o održivom razvoju rangira učinak svoje 193 države članice u provedbi 17 opsežnih „ciljeva održivog razvoja“ (SDG), koji uključuju poboljšanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, proizvodnju čiste energije i zaštitu biološke raznolikosti.
Utvrđeno je da se niti jedan od 17 ciljeva neće ostvariti do 2030., a većina ciljeva pokazuje „ograničen napredak ili nazadovanje“. U izvješću se poziva zemlje da riješe pitanje kroničnog nedostatka sredstava i također preurede sam sustav UN-a.
„Ovo izvješće pokazuje da je napredak čak i prije pandemije već bio prespor“, rekao je potpredsjednik UN-ove Mreže rješenja za održivi razvoj (SDSN) i glavni autor izvješća Guillaume Lafortune.
„Kad dođe do pandemije i drugih kriza, uključujući vojne sukobe, onda počinje priča o stagnaciji.“
Izvješće je identificiralo borbu protiv gladi, stvaranje održivih gradova i zaštitu bioraznolikosti na kopnu i u vodi kao posebna područja slabosti. Politički ciljevi poput slobode tiska također su doživjeli „nazadovanje“.
Finska, Švedska i Danska nalaze se na vrhu popisa zemalja, a Kina je također napredovala brže od prosjeka, ali su najsiromašnije zemlje svijeta dodatno zaostale.
Lafortune je rekao da zemlje u razvoju trebaju veći pristup međunarodnim financijama, dodajući da bi institucije poput agencija za kreditni rejting trebalo poticati da uzmu u obzir dugoročnu ekološku i gospodarsku dobrobit zemlje, a ne samo njezinu kratkoročnu likvidnost.
Izvješće također procjenjuje spremnost zemalja na globalnu suradnju kroz institucije UN-a. Sjedinjene Države nalaze se na posljednjem mjestu.
„Velika većina zemalja podržava suradnju... ali postoji niz velikih sila koje ne igraju po pravilima“, rekao je Lafortune.
Opetovane izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o tome da želi preuzeti Grenland, uz optužbe da europski saveznici nisu uspjeli adekvatno osigurati taj veliki arktički otok od Rusije ili Kine, izazvale su spor s Kopenhagenom oko tog danskog prekomorskog teritorija te potaknule napetosti unutar NATO-a
Iranski dron Šahed-139 približavao se plovilu „s jasnom namjerom”, a oborio ga je borbeni zrakoplov F-35, priopćila je američka vojska * Incident se dogodio u vrijeme dok diplomati pokušavaju organizirati pregovore između Irana i SAD-a o nuklearnom programu, a američki predsjednik Donald Trump upozorava da se ratni brodovi kreću prema Iranu te će se dogoditi „loše stvari” ako se ne postigne sporazum
Motiv napada za sada nije poznat
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
