UN-ovo godišnje izvješće o održivom razvoju rangira učinak svoje 193 države članice u provedbi 17 opsežnih „ciljeva održivog razvoja“ (SDG), koji uključuju poboljšanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, proizvodnju čiste energije i zaštitu biološke raznolikosti. Utvrđeno je da se niti jedan od 17 ciljeva neće ostvariti do 2030., a većina ciljeva pokazuje „ograničen napredak ili nazadovanje“
UN-ovo godišnje izvješće o održivom razvoju rangira učinak svoje 193 države članice u provedbi 17 opsežnih „ciljeva održivog razvoja“ (SDG), koji uključuju poboljšanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, proizvodnju čiste energije i zaštitu biološke raznolikosti. Utvrđeno je da se niti jedan od 17 ciljeva neće ostvariti do 2030., a većina ciljeva pokazuje „ograničen napredak ili nazadovanje“
Svijet zaostaje u postizanju većine ciljeva održivog razvoja dogovorenih 2015., kao što su borba protiv siromaštva i gladi, kaže se u izvješću Ujedinjenih naroda u kojem se navode manjak sredstava, geopolitičke napetosti i pandemija covida-19.
UN-ovo godišnje izvješće o održivom razvoju rangira učinak svoje 193 države članice u provedbi 17 opsežnih „ciljeva održivog razvoja“ (SDG), koji uključuju poboljšanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, proizvodnju čiste energije i zaštitu biološke raznolikosti.
Utvrđeno je da se niti jedan od 17 ciljeva neće ostvariti do 2030., a većina ciljeva pokazuje „ograničen napredak ili nazadovanje“. U izvješću se poziva zemlje da riješe pitanje kroničnog nedostatka sredstava i također preurede sam sustav UN-a.
„Ovo izvješće pokazuje da je napredak čak i prije pandemije već bio prespor“, rekao je potpredsjednik UN-ove Mreže rješenja za održivi razvoj (SDSN) i glavni autor izvješća Guillaume Lafortune.
„Kad dođe do pandemije i drugih kriza, uključujući vojne sukobe, onda počinje priča o stagnaciji.“
Izvješće je identificiralo borbu protiv gladi, stvaranje održivih gradova i zaštitu bioraznolikosti na kopnu i u vodi kao posebna područja slabosti. Politički ciljevi poput slobode tiska također su doživjeli „nazadovanje“.
Finska, Švedska i Danska nalaze se na vrhu popisa zemalja, a Kina je također napredovala brže od prosjeka, ali su najsiromašnije zemlje svijeta dodatno zaostale.
Lafortune je rekao da zemlje u razvoju trebaju veći pristup međunarodnim financijama, dodajući da bi institucije poput agencija za kreditni rejting trebalo poticati da uzmu u obzir dugoročnu ekološku i gospodarsku dobrobit zemlje, a ne samo njezinu kratkoročnu likvidnost.
Izvješće također procjenjuje spremnost zemalja na globalnu suradnju kroz institucije UN-a. Sjedinjene Države nalaze se na posljednjem mjestu.
„Velika većina zemalja podržava suradnju... ali postoji niz velikih sila koje ne igraju po pravilima“, rekao je Lafortune.
Kina ubrzava rad na domaćim čipovima za umjetnu inteligenciju, a tamošnje tehnološke kompanije razvijaju procesore koji se po performansama mogu natjecati s Nvidijinim čipom H20, posebno osmišljenim za kinesko tržište
"Molim da se oslobode svi taoci, da se postigne trajni prekid vatre, da se olakša siguran ulazak humanitarne pomoći i da se u potpunosti poštuje međunarodno humanitarno pravo", rekao je papa
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da želi da Sjedinjene Države preuzmu arktički otok bogat mineralima i strateški smješten iz razloga nacionalne i međunarodne sigurnosti te nije isključio upotrebu sile kako bi to učinio
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
