Trump kaže da će u ponedjeljak razgovarati s Putinom i Zelenskijem

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u subotu da će s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarati u ponedjeljak u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu.

"Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika tjedno, i trgovina", napisao je Trump na svojoj mreži Truth Social.

Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i određenim članicama NATO-a.

"Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji se nikada nije trebao izbiti, završiti", napisao je Trump.

Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, priopćio je State Department.

Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je glasnogovornica ministarstva.

Državni tajnik također je ponovio poziv Trumpa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u priopćenju.

Visoki ukrajinski dužnosnik upoznat s pregovorima u Istanbulu rekao je ranije u subotu da su ruski pregovarači zatražili da, prije nego što pristanu na prekid vatre, Ukrajina povuče svoje snage iz svih ukrajinskih područja koje svojata Moskva.

Taj zahtjev, uz ostale koji su izneseni u petak, izlazi izvan okvira nacrta mirovnog sporazuma koji je SAD predložio prošli mjesec nakon konzultacija s Moskvom.

Prvi direktni pregovori u Istanbulu između dviju strana u tri godine završili su dogovorom o razmjeni ratnih zarobljenika, bez sporazuma o prekidu vatre.

Prema ukrajinskom dužnosniku, Rusi su kao uvjete za mirovni sporazum predložili povlačenje ukrajinskih vojnika iz Donecka, Zaporižja, Hersona i Luhanska i tek nakon toga bi došlo do prekida vatre. 

Rusija većim dijelom kontrolira sve te regije, no ukrajinska vojska se još uvijek bori u nekim dijelovima. 

Moskva nadalje traži da međunarodna zajednica prizna pet područja Ukrajine kao ruska. Uz Doneck, Luhansk, Zaporižje i Hesron traži se i priznavanje Krima, anektiranog 2014., kao dijela ruskog teritorija.

U američkom prijedlogu se nalazi 'de jure' (zakonsko) priznavanje samo za Krim i 'de facto' (činjenično) priznanje za dijelove ostalih regija pod ruskom kontrolom.

Moskva je tražila da se sve strane odreknu prava na ratnu odštetu, dok SAD traži da Ukrajina dobije nadoknadu.

Ukrajinski dužnosnik je rekao da su ruski pregovarači te zahtjeve iznijeli verbalno, a ne napismeno.

Ukrajina je ocijenila da je ruska pregovaračka pozicija u Istanbulu pokazala da Moskva nije ozbiljna u vezi postizanja mira, a europski saveznici Kijeva traže od Trumpa da nametne nove sankcije Rusiji.

Kijev i europski saveznici su sastavili alternativni prijedlog prema kojem bi prvo nastupio prekid vatre, a tek ona počeli pregovori. Također odbijaju rasprave o teritorijalnim pitanjima do neke kasnije faze.