Turski parlament trebao bi danas razmatrati članstvo Švedske u NATO-u

Turski parlament trebao bi danas poslijepodne nastaviti raspravu o ratifikaciji zahtjeva Švedske za članstvo u NATO-u, trnovitom pitanju koje se dodatno zakompliciralo nakon što ga je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan povezao sa zahtjevom Ankare da joj Washington proda borbene zrakoplove F-16.

Švedska i Finska odbacile su desetljeća vojne nesvrstanosti i nastojale pridružiti se obrambenoj organizaciji predvođenoj SAD-om nakon što je Rusija napala Ukrajinu prošle godine.

Njihove zahtjeve za članstvo brzo su odobrile sve članice NATO-a osim Turske i Mađarske. No u slučaju Finske su popustili pa je u travnju postala 31. članica NATO-a.

Turska i Mađarska su jedine članice NATO-a koje još moraju ratificirati kandidaturu Švedske 19 mjeseci nakon što je podnijela zahtjev za članstvo.

Odbor za vanjske poslove turskog parlamenta u studenom nije uspio postići dogovor o tekstu za glasanje u parlamentu pa će se ponovno sastati u utorak poslijepodne.

Erdogan je povukao svoje primjedbe na članstvo Švedske u NATO-u u srpnju nakon što se Stockholm obračunao s kurdskim skupinama koje Ankara smatra teroristima.

"Vidimo promjenu u politici u Švedskoj. Vidimo da su neke odluke donesene na sudovima, iako njih malo", rekao je Fuat Oktay, zastupnik iz Erdoganove vladajuće stranke AKP i šef parlamentarnog odbora za vanjske poslove, u televizijskom intervjuu u ponedjeljak. 

"Imali smo neke zahtjeve za poduzimanje daljnjih koraka", dodao je.

Nakon što odbor prihvati tekst, održat će se glasanje u parlamentu gdje Erdoganov vladajući savez ima većinu. 

NATO saveznici povećali su pritisak na Tursku, a Francuska je navela da je vjerodostojnost saveza "u pitanju".

Puno problema 

Erdogan je u prosincu sugerirao da će parlament djelovati po pitanju Švedske samo ako američki Kongres odobri traženu tursku kupnju desetaka borbenih zrakoplova F-16 i rezervnih dijelova te ako drugi NATO saveznici, uključujući Kanadu, ukinu embargo na oružje Ankari.

"Pozitivan razvoj događaja iz Sjedinjenih Država glede F-16 i Kanade koja ispunjava svoja obećanja ubrzat će pozitivan stav našeg parlamenta (o kandidaturi Švedske za članstvo)", rekao je Erdogan.

"Sve to je povezano", dodao je. 

"Članstvo Švedske u NATO-u i prodaja F-16 Turskoj odvijat će se u određenoj mjeri koordinirano (...) zato što, nažalost, nijedna zemlja ne vjeruje drugoj", rekao je za AFP Ozgur Unluhisarcikli, šef ureda u Ankari američkog think tanka German Marshall Fund.

Zastarjele turske zračne snage pretrpjele su probleme nakon što je Ankara izbačena iz zajedničkog borbenog programa F-35 pod vodstvom SAD-a 2019. godine.

To je bila odmazda zbog Erdoganove odluke da nabavi napredni ruski sustav proturaketne obrane koji NATO smatra operativnom sigurnosnom prijetnjom.

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena više puta je obećavala da će nastaviti s prodajom F-16 u vrijednosti 20 milijardi dolara, ali su zastupnici to blokirali jer su zabrinuti zbog navodnih kršenja ljudskih prava u Turskoj i njezinih ranijih napetosti s Grčkom.

"Nema snažnog konsenzusa u parlamentu o članstvu Švedske u NATO-u, a ni u američkom Kongresu o prodaji F-16 Turskoj", rekao je Unluhisarcikli.

Erdoganova protuizraelska retorika nakon početka rata s Hamasom izazvala je zabrinutost u Washingtonu.

"Iako ta pitanja nisu povezana, turske izjave koje podržavaju Hamas dodatno su zakomplicirale proces (nabave) F-16", rekao je Unluhisarcikli.

"Ali ako Biden i Erdogan pokažu potrebnu volju, možemo očekivati ​​da će se proces uskoro zaključiti", dodao je.