Među prosvjednicima bili su i mnogi članovi ruske oporbe u egzilu, uključujući aktivisticu za ljudska prava Juliju Navaljnu, udovicu ruskog oporbenog čelnika i kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog. Prisustvovali su i bivši ruski politički zatvorenici Ilja Jašin i Vladimir Kara-Murza
Među prosvjednicima bili su i mnogi članovi ruske oporbe u egzilu, uključujući aktivisticu za ljudska prava Juliju Navaljnu, udovicu ruskog oporbenog čelnika i kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog. Prisustvovali su i bivši ruski politički zatvorenici Ilja Jašin i Vladimir Kara-Murza
Više od tisuću ljudi prosvjedovalo je jučer u glavnom gradu Njemačke Berlinu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruske invazije na Ukrajinu.
Među prosvjednicima bili su i mnogi članovi ruske oporbe u egzilu, uključujući aktivisticu za ljudska prava Juliju Navaljnu, udovicu ruskog oporbenog čelnika i kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog.
Prisustvovali su i bivši ruski politički zatvorenici Ilja Jašin i Vladimir Kara-Murza.
Marš koji je krenuo od Potsdamer Platza do bulevara Unter den Linden u središtu grada nazvan je "Ne Putinu. Ne ratu u Ukrajini. Sloboda političkim zatvorenicima".
Ukrajina se uz podršku Zapada više od dvije i pol godine odupire sveobuhvatnoj ruskoj invaziji.
Jašin i Kara-Murza osuđeni su na duge zatvorske kazne u Rusiji zbog antiratnog stava, odakle su kasnije deportirani u sklopu razmjene zarobljenika sa zapadnim silama u kolovozu.
Navaljni je u veljači umro u ruskom zarobljeničkom logoru pod nerazjašnjenim okolnostima.
Nakon završetka karijere postao je trener. Njegov najpoznatiji učenik bio je Rus Jurij Sedykh, koji je osvojio olimpijske titule u bacanju kladiva 1980. i 1988. godine i još uvijek drži svjetski rekord s rezultatom od 86.74 m, koji stoji od Europskog prvenstva u atletici 1986. u Stuttgartu
Francuska vladavina nad Alžirom od 1830. do 1962. ostaje bolna točka u odnosima dviju zemalja. To razdoblje obilježila su masovna ubojstva i deportacije velikih razmjera, sve do krvavog rata za neovisnost od 1954. do 1962. * Francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije je priznao kolonizaciju Alžira kao "zločin protiv čovječnosti", ali se nije ispriča
Između Izraela i Irana je izbio kratak rat u lipnju, a izraelska vojska gotovo svakodnevno izvodi napade u Libanonu tvrdeći da to čini kako bi spriječila obnavljanje libanonske milicije Hezbolah, koju podupire Iran
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
