Kako se Zemlja i oceani zbog klimatskih promjena zagrijavaju, led na Arktiku i Antarktici se topi, pa se njegova površina smanjuje, a vode povećava. Zbog toga se reflektiranje sunčevih zraka smanjuje, a apsorpcija povećava. To pak dovodi do još većeg zagrijavanje Zemlje, daljnjeg otapanja leda i tako u krug
Kako se Zemlja i oceani zbog klimatskih promjena zagrijavaju, led na Arktiku i Antarktici se topi, pa se njegova površina smanjuje, a vode povećava. Zbog toga se reflektiranje sunčevih zraka smanjuje, a apsorpcija povećava. To pak dovodi do još većeg zagrijavanje Zemlje, daljnjeg otapanja leda i tako u krug
Međunarodni tim znanstvenika objavio je nedavno studiju koja upozorava na neočekivan, zabrinjavajuće brz gubitak sposobnosti leda Arktika i Antarktike da rashlađuje Zemlju. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Geophysical Research Letters, znanstvenici sa Sveučilišta Michigan i iz Finskog meteorološkog instituta su analizom satelitskih snimki prikupljenih tijekom 43 godine otkrili razoran utjecaj klimatskih promjena na ravnotežu Zemljinog rashladnog sustava, prenosi Index.hr
Tim je usporedio satelitska mjerenja sunčevog zračenja koje se reflektiralo od morskog leda od 1980. do 2023. godine. Otkrio je da je smanjenje snage hlađenja morskog leda gotovo dvostruko veće od godišnjeg prosječnog smanjenja površine morskog leda na Arktiku i Antarktici. To, prema autorima, doprinosi zagrijavanju koje se približava najgorim procjenama klimatskih modela.
Led koji se formira na površini oceana snažno reflektira sunčevu svjetlost nazad u svemir. S druge strane, reflektivna sposobnost morske vode je vrlo mala. Morski led stoga hladi Zemlju jer smanjuje količinu sunčeve svjetlosti koju upijaju oceani.
Kako se Zemlja i oceani zbog klimatskih promjena zagrijavaju, led na Arktiku i Antarktici se topi ,pa se njegova površina smanjuje, a vode povećava. Zbog toga se reflektiranje sunčevih zraka smanjuje, a apsorpcija povećava. To pak dovodi do još većeg zagrijavanje Zemlje, daljnjeg otapanja leda i tako u krug.
Autori ističu da su planetarni efekti hlađenja arktičkog i antarktičkog morskog leda tijekom razdoblja od 2016. do 2023. bili oko 20%, odnosno 12% manji u odnosu na razdoblje 1980.-1988.
"Nestajanje morskog leda stoga pojačava klimatske promjene uzrokujući da Zemlja apsorbira otprilike dodatnih 0.3 W/m2 sunčeve energije za svaki stupanj Celzija globalnog zagrijavanja, što je povratna sprega jača od onih koje su simulirane u većini klimatskih modela.
Sada smo došli do točke u kojoj imamo dovoljno dugu evidenciju satelitskih podataka da možemo procijeniti klimatsku povratnu spregu morskog leda pomoću mjerenja", rekao je suautor studije, dr. Mark Flanner.
Antarktički led se do relativno nedavno smatrao otpornijim na klimatske promjene. No 2016. godine došlo je do nagle promjene. Na jednom od najvećih ledenih pokrova na Antarktici otopilo se područje morskog leda površine veće od Teksasa, što je značajno smanjilo sposobnosti njezina hlađenja planeta. Sedam godina kasnije zabilježeno je najslabije globalno hlađenje morskog leda od 1980-ih.
Rastuće temperature i povećane količine padalina ne samo da smanjuju morski led već ga čine i manje reflektirajućim, odnosno smanjuju mu albedo.
Naime, ovi čimbenici uzrokuju da led postaje sve tanji te da se na njemu stvara sve veći broj jezera nastalih topljenjem, a ona reflektiraju manje sunčevog zračenja. Ovo je osobito zabrinjavajuć trend na Arktiku, no mogao bi postati značajan i na Antarktici.
"Promjene u antarktičkom morskom ledu od 2016. godine povećavaju povratnu spregu zagrijavanja zbog gubitka morskog leda za 40 posto. Ako ne računamo ovu promjenu u radijativnom učinku morskog leda na Antarktici, mogli bismo propustiti značajan dio ukupne globalne apsorpcije energije", objasnio je prvi autor studije i doktorand Alisher Duspayev.
Nakon što podmire stanarine i povezane troškove stanovanja i plate kamate na kredite i ostale slične račune, više od 17,5 milijuna građana raspolaže dohotkom koji ih svrstava u skupinu siromašnih, pokazala je analiza
Policija je navela da su vješto obijali brave, ponekad ne ostavljajući vidljive znakove provale. Služili su se i lažnim dokumentima. Uhićenima se na teret stavlja najmanje osam provala u kuće, a policija ne isključuje mogućnost da su sudjelovali u još nekim pljačkama. Istražni sudac im je odredio pritvor
Na drugom mjestu ljestvice je osnivač Amazona Jeff Bezos s bogatstvom procijenjenim na više od 240 milijardi dolara
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
