Život

Pula ima još jedan buvljak - Veštit

Anika Derocchi: "Imamo naviku kupovati kompulzivno, a ne zato što nam je nešto zaista potrebno"

Nemam ništa protiv marki niti skupe odjeće, ovo je čisto ideja koja se suprotstavlja konzumerizmu. Mislim da nepotrebno kupujemo mnoštvo odjeće i živimo u svijetu ideala koji nas forsiraju da moramo imati nešto. Kompulzivno kupujemo, a ne zato što nam nešto zaista treba. Na buvljaku se ipak staroj i već rabljenoj odjeći daje novi život, a to je meni ono najbitnije, govori Anika


 
5 min
Matea Čelebija

Nemam ništa protiv marki niti skupe odjeće, ovo je čisto ideja koja se suprotstavlja konzumerizmu. Mislim da nepotrebno kupujemo mnoštvo odjeće i živimo u svijetu ideala koji nas forsiraju da moramo imati nešto. Kompulzivno kupujemo, a ne zato što nam nešto zaista treba. Na buvljaku se ipak staroj i već rabljenoj odjeći daje novi život, a to je meni ono najbitnije, govori Anika

Život pod utjecajem konzumerizma je neizbježan, a razlika je samo u tome što su neki toga manje, a neki više svjesni. Čovjek se oduvijek vezao za predmete i odjeću, no, koliko to vezanje ima smisla u današnjim vremenima kada su nam svakodnevno dostupne tisuće predmeta i nebrojeni komadi odjeće?

Jedan od pokreta za smanjenje utjecaja konzumerizma su second-hand shopovi, čija je popularnost posljednjih desetak godina sve veća, ali ne i u svim dijelovima svijeta. Dok su garažne rasprodaje u Americi postale dio tradicije, Britancima je sasvim normalno kupovati odjeću u second hand shopovima, dok se u Hrvatskoj taj trend ipak nešto teže probija do ljudi.

Pulska se scena budi

Ipak, pulska se scena može pohvaliti izrazito uspješnim second hand sajmom Štrik butik koji se održava u Circolu, a ovog je petka u Društvenom centru Karlo Rojc otvoren još jedan – Veštit buvljak koji je pokrenula Anika Derocchi, a koja je bila vidno oduševljena brojem sinoćnjih posjetitelja. Naime, u manje od dva sata, došlo je pedesetak ljudi, svih dobnih skupina.

- Ljudi dolaze više nego što sam očekivala, a počeli su se raspitivati i prije nego što smo otvorili. Najviše me iznenadilo što dolaze i stariji ljudi. Ima dedica i bakica, djece, a jedino mi je žao što nema veće ponude muške robe te se nadam da će se dečki u budućim tjednima odazvati i doći prodati nešto svoje, kazala nam je.

Kompluzivno kupovanje ispred mogućnosti uštede

Second-hand shopovi danas postaju sve popularniji, ne samo zbog vintage trenda, već i zbog toga što ono predstavlja recikliranje nečega rabljenog i općenito kvalitetnog, uz izbjegavanje nakupljanja neželjene odjeće

Aniki je ovo prva organizacija buvljaka, iako je godinama unazad sudjelovala kao izlagač na brojnim sajmovima u Hrvatskoj.

- Cilj mi je širiti mrežu ljudi koji vole ovakve stvari. Rojc je po meni super lokacija za ovako nešto, a s ljepšim vremenom bismo se trebali prebaciti u dvorište gdje će atmosfera sigurno biti još opuštenija, a i ljudi će nas lakše moći naći, govori.

Kira Peročević prijavila se kao izlagačica na ovom buvljaku, a otkrila nam je da inače prodaje na drugim buvljacima. Kaže da su second handovi posebni po tome što se iznosana odjeća ne baca, nego dobiva svoju drugu priliku kod nekog drugog vlasnika.

- Već je u prvih sat vremena došlo jako puno ljudi, a mislim da je jedini problem taj što je prostorija dosta mala i što ju je teže naći. Ovdje je sva roba jako očuvana, a i cijene su pristupačne, stoga se veselim ljepšem vremenu kada ćemo se preseliti u dvorište Rojca, kazala nam je Kira.

Na buvljaku se mogu naći cipele, haljine, torbe, a Anika ističe da svi koji žele, mogu na prodaju donijeti CD-e i knjige. Ona je, kako nam je kazala, donijela tek dio odjeće koju ima, a već je skoro sve prodala.

- Robu nabavljam od svakud – mame, sestre, frendica, i imam je na pretek. Za danas sam pripremila manje od trećine robe, a već je dosta toga prodano. Baš mi je drago da ljudi dolaze i da se interesiraju  za ovakve događaje, kazala nam je.

Statistika kaže da zbog svojih odjevnih navika sve više zagađujemo okoliš

  • Modna industrija je drugi najveći zagađivač okoliša, odmah iza naftne
  • Svaka osoba godišnje proizvede oko 25 kilograma tekstilnog otpada
  • Kako bi se proizveo jedan kilogram pamuka, potrebno je utrošiti čak 20 tisuća litara vode
  • Poliesteru su potrebne stotine godina za razgradnju, a zajedno se sa sintetikom koristi za proizvodnju više od 70 posto odjeće
  • Isti komad odjeće nosi se u prosjeku svega sedam puta godišnje

Čini li odijelo čovjeka?

- Po meni ne. Smatram da je odjeća čisto način izražavanja i da nije bitno nosiš li na sebi obleku od 200, 500 ili 20 kuna, nego kako to nosiš. Odjeća ne nosi čovjeka, nego čovjek odjeću. Mislim da je takav stav najbitniji i tko ga ima, “skupo” može izgledati i u nečemu od pet kuna. Nemam ništa protiv marki niti skupe odjeće, ovo je čisto ideja koja se suprotstavlja konzumerizmu. Mislim da nepotrebno kupujemo mnoštvo odjeće i živimo u svijetu ideala koji nas forsiraju da moramo imati nešto. Kompulzivno kupujemo, a ne zato što nam nešto zaista treba. Na buvljaku se ipak staroj i već rabljenoj odjeći daje novi život, a to je meni ono najbitnije, govori Anika.

Hrvatima je još uvijek neugodno kupovati tuđu odjeću

Anika nam je također kazala kako smatra da je hrvatska totalno zatvorena po pitanju buvljaka i second hand shopova i da su ljudi nerijetko skeptični prema nošenju tuđe odjeće, ne uzimajući u obzir da se radi o čistim i održavanim krpicama.

- Ljudi u Hrvatskoj većinu ovakvih dućana smatraju prljavima, a zgražaju se i pri samoj pomisli da nose tuđu odjeću. Upravo bih zbog toga htjela da imamo jedan second hand dućan u kojemu će se ljudi osjećati ugodno. Većina dućana koji su do sada otvarani, bili su poprilično neuredni, a potrebno je prilagoditi i prostor, zaključila je.

Veštit je organiziran u suradnji s udrugom Seasplash i klubom Kotač, a nalazi se u Društvenom centru Karlo Rojc u prostoriji pod imenom ''Marsroom''. Održavat će se svaki petak od 17 do 22 sata.


FOTO: Privatni album

Nastavite čitati

Pula
 

ORA I DOCUMENTI SONO ORIGINALI E LE FOTO PIÙ GRANDI: Inaugurato oggi il nuovo allestimento della Sala memoriale di Antonio Smareglia

A favorire il rinnovamento dell'allestimento, i cui autori sono la musicologa Nuša Hauser e il designer Matko Plovanić, sono stati la Biblioteca universitaria dell'Università Juraj Dobrila e l'associazione Smaregliana, con il sostegno del Comune di Pola, della Regione Istriana e della Regione Veneto. * La responsabile del Dipartimento per la Cultura del Comune di Pola, Emina Popović Sterpin, ha menzionato che la Strategia di sviluppo del Comune di Pola prevede anche l'apertura di un futuro museo dedicato ad Antonio Smareglia

Pula
 

SAD SU DOKUMENTI ORIGINALNI I FOTOGRAFIJE VEĆE: Otvoren novi stalni postav Spomen-sobe skladatelja Antonija Smareglie

Iza obnove postava, čiji su autori muzikologinja Nuša Hauser i dizajner Matko Plovanić, stoje Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile i udruga Smaregliana, uz potporuGrada Pule, Istarske županije i Regije Veneto * Pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Pule Emina Popović Sterpin spomenula je da Strategija razvoja Grada Pule uključuje i otvorenje budućeg muzeja Antonia Smareglie

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.