westpointdugi
Život

PULA DOBILA AKADEMIKA

Dr. sc. Robert Matijašić izabran za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Dr. sc. Robert Matijašić obavljao je dužnost rektora Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a sad je redoviti profesor u trajnom znanju Odsjeka za arheologiju * Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) izabrala je u četvrtak na izbornoj skupštini novih 38 članova u tri kategorije, odnosno sve kandidate koje su razredi predložili osim povjesničara Stanka Andrića


 
4 min
HINA

Dr. sc. Robert Matijašić obavljao je dužnost rektora Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a sad je redoviti profesor u trajnom znanju Odsjeka za arheologiju * Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) izabrala je u četvrtak na izbornoj skupštini novih 38 članova u tri kategorije, odnosno sve kandidate koje su razredi predložili osim povjesničara Stanka Andrića

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) izabrala je u četvrtak na izbornoj skupštini novih 38 članova u tri kategorije, odnosno sve kandidate koje su razredi predložili osim povjesničara Stanka Andrića.

Stanko Andrić, književnik i povjesničar društvene, crkvene i kulturne povijesti Slavonije, Baranje i Srijema, dugogodišnji predstojnik slavonsko-brodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest dobio je 40 glasova od 90 nazočnih članova HAZU, što nije bilo dostatno za natpolovičan broj glasova.

Prethodno, Josip Pečarić se usprotivio njegovu izboru, optužujući Andrića da je bio protiv prijedloga da se Hrvatski institut za povijest nazove imenom Franje Tuđmana.

Odgovorio mu je Stjepan Ćosić da pedagoške primjedbe razredu za društvene znanosti nisu utemeljene, te da Andrić nije napadao Tuđmana nego izrazio mišljenje kako nije prikladno da se znanstveni instituti nazivaju po političkim osobama, što je i objavio u svom članku, i što je, uostalom, i podržao Upravni odbor tog Instituta.

Izabrani redovni i dopisni članovi, te članovi suradnici

Izabrano je 17 od 18 predloženih redovitih članova, svih šest dopisnih članova kao i svih 15 članova suradnika HAZU.

Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova HAZU za redovite članove izabrani su Robert Matijašić, Jasna Čapo, Nevenka Čavlek i Igor Mikecin u Razredu za društvene znanosti; Nikola Basarić i Hrvoje Buljan u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; Marijan Herak u Razredu za prirodne znanosti, te Helena Sablić Tomić, Miro Gavran i Dražen Katunarić u Razredu za književnost.

Životopis

Robert Matijašić rođen je u Puli 26. srpnja 1957. Diplomirao je arheologiju (A) i engleski jezik i književnost (B) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu godine 1979. Od veljače iste godine radio je u Arheološkom muzeju Istre u Puli.

U lipnju 1985. godine završio je poslijediplomski studij Kulturna povijest istočne jadranske obale pri Centru za postdiplomski studij Sveučilišta u Zagrebu, u Dubrovniku, obranom magistarskog rada: Ageri antičkih kolonija Pola i Parentium i njihova naseljenost od I. do III. stoljeća (mentor akademik Duje Rendić Miočević).

Doktorirao je u siječnju 1994. (disertacija: Gospodarska povijest antičke Istre: arheološki izvori za poznavanje društveno gospodarskih odnosa u Istri u antici, I-III st. u Zavodu za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu; mentor prof. dr. sc. Marin Zaninović).

U listopadu godine 1991. imenovan je ravnateljem Arheološkog muzeja Istre u Puli. U ožujku 1991. godine uključen je u visokoškolsku nastavu kao vanjski suradnik, predavač predmeta Umjetnost starog vijeka na Odjelu za likovne umjetnosti Pedagoškog fakulteta (danas Filozofski fakultet) u Rijeci Sveučilišta u Rijeci. U dva mandata bio je dekan Filozofskog fakulteta u Puli (2002. – 2004. i 2004. – 2006.).

Nakon osnutka Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u prosincu 2006. godine obnašao je vodeće upravne dužnosti na tome sveučilištu, da bi bio izabran za njegova rektora za razdoblje 2009. – 2013.

Objavio je 8 knjiga i velik broj znanstvenih radova. Posebnu vrijednost ima dvotomna sinteza pod naslovom Povijest hrvatskih zemalja u antici, Zagreb, 2009. i 2012.

U Razredu za likovne umjetnosti izabrana je Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Srećko Bradić, Olja Jelaska i Krešimir Seletković, te u Razredu za tehničke znanosti Stanislav Kurajica, Jurica Sorić i Zvonimir Šipuš.

Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani Sunčica Čanić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Csaba Győrgy Kiss iz Mađarske u Razredu za književnost, Francisco Javier Juez Gálvez iz Španjolske u Razredu za filološke znanosti, Danica Kragić Jensfelt iz Švedske u Razredu za tehničke znanosti, Dimitri Krainc iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti te Katarina Livljanić iz Švicarske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju.

Za članove suradnike izabrani su Lovro Kunčević, Vladimir Arčabić i Igor Borzić u Razredu za društvene znanosti; Igor Halasz u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; Melita Peharda Uljević, Danijel Belušić i Nikica Šprem u Razredu za prirodne znanosti te Alan Ivković u Razredu za medicinske znanosti.

Među 136 redovitih članova 19 žena

Također za članove suradnike izabrani su u Razredu za filološke znanosti Ivan Andrijanić i Kristina Štrkalj Despot; u Razredu za književnost Suzana Coha i Mario Kolar; u Razredu za likovne umjetnosti Davor Bruketa i Ivana Franke, te u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Ivan Josip Skender.  

Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti ta ustanova može imati najviše 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 136 redovitih članova, kao i 110 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno ukupno 327 članova, od toga 57 žena.

Među 136 redovitih članova je 19 žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Nakon posljednjih izbora održanih 2022. bilo ih je 17.

Predsjednik HAZU Velimir Neidhardt čestitao je novim članovima i zahvalio svima koji se pomogli u postupku te kazao da je to važan trenutak za HAZU.

Dodao je da će im to pomoći uhvatiti se u koštac sa zadacima, poput obnove osam zgrada oštećenih u potresu, i Akademijine edicije Hrvatske i Europa.


Nastavite čitati

Pula
 

Filip Zoričić: Pozivam građane Pule da ne padaju na jeftine, populističke fore Peđe Grbina i interesne klike s kojom šuruje

Očito je Pula mjesto spasa političke karijere kolege Grbina i pojedinaca poltrona iz IDS-a. To su pojedinci iz tzv. novog IDS-a, poput Valtera Boljunčića. Oni donose spas političke karijere Peđe Grbina, ali su i jamstvo oživljavanja starih prostornih planova. Zato im ja i smetam, zato se propinju na zadnje noge kako bi ostali i opstali u toj igri, rekao je aktualni pulski gradonačelnik

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.