NOVI PODACI DZS-a: Labin ima najbrži pad broja stanovnika u Istri
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Najveći iznos od 1.200 kuna dobit će umirovljenici s mirovinom do 1.500 kuna. Oni s mirovinom od 1.500 do 2.000 kuna dobit će 900 kuna, oni koji primaju između 2.000 i 3.000 kuna primit će 600 kuna, a onima s mirovinom između 3.000 i 4.000 kuna bit će uplaćeno 400 kuna pomoći
Najveći iznos od 1.200 kuna dobit će umirovljenici s mirovinom do 1.500 kuna. Oni s mirovinom od 1.500 do 2.000 kuna dobit će 900 kuna, oni koji primaju između 2.000 i 3.000 kuna primit će 600 kuna, a onima s mirovinom između 3.000 i 4.000 kuna bit će uplaćeno 400 kuna pomoći
Više od 720.000 umirovljenika s mirovinom do 4.000 kuna dobit će energetski dodatak, novčano primanje za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata, a bit će im isplaćen najkasnije u svibnju, doznaje se u Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Najveći iznos od 1.200 kuna dobit će umirovljenici s mirovinom do 1.500 kuna. Oni s mirovinom od 1.500 do 2.000 kuna dobit će 900 kuna, oni koji primaju između 2.000 i 3.000 kuna primit će 600 kuna, a onima s mirovinom između 3.000 i 4.000 kuna bit će uplaćeno 400 kuna pomoći.
Za tu mjeru osigurano je ukupno 480 milijuna kuna.
Isplata energetskog dodatka bit će najkasnije u svibnju, automatski bez podnošenja zahtjeva, za umirovljenike koji primaju mirovinu samo iz hrvatskog mirovinskog osiguranja.
Dodatak se isplaćuje osobi, a ne po kućanstvu, pa ako su u kućanstvu dvije osobe koje primaju mirovinu do 4000 kuna, obje će biti obuhvaćene mjerom, pojašnjavaju u Ministarstvu.
Paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, ukupno vrijedan gotovo pet milijardi kuna, na snazi je od 1. travnja.
Isplata u srpnju za korisnike inozemne mirovine
Umirovljenici koji uz hrvatsku mirovinu primaju i inozemnu najkasnije do 30. lipnja trebaju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) dostaviti dokaz o visini inozemne mirovine, putem online obrasca ili popunjavanjem tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine, koji će biti dostupni na mrežnim stranicama HZMO-a.
Tiskanica će se moći predati osobno ili poslati poštom na adrese područnih službi HZMO-a prema mjestu prebivališta do kraja lipnja, a sve informacije o načinu podnošenja zahtjeva umirovljenici mogu dobiti u svim područnim uredima HZMO-a i na mrežnim stanicama zavoda.
Kriteriji za ostvarivanje prava isti su kao i za korisnike hrvatske mirovine, ali će se u granični iznos ukupnog mirovinskog primanja od 4000 kuna uračunati i svota inozemne mirovine. Isplata energetskog dodatka korisnicima inozemne mirovine bit će najkasnije u srpnju.
U Ministarstvu kažu da se svaki građanin, koji se nađe u potrebi, može obratiti centru za socijalnu skrb radi ostvarivanja prava na jednokratnu pomoć, što ovisi o ispunjavanju propisanih uvjeta.
Ukupan iznos jednokratnih naknada u kalendarskoj godini iznosi 2500 kuna za samca ili 3500 za kućanstvo, a pomoć se isplaćuje na temelju izvršnog rješenja centra za socijalnu skrb.
Iz Ministarstva podsjećaju kako je jedna od mjera i mjesečna naknada za pružatelje socijalnih usluga te udomiteljske obitelji, za što je osigurano 34 milijuna kuna u razdoblju od 1. travnja ove do 31. ožujka iduće godine.
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Dijete je, sedam dana po učinjenoj tonzilektomiji na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata i šest dana po otpustu iz bolnice, kolima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije - ispostava Zaprešić, u ranim jutarnjim satima dovezeno bez znakova vitalnih funkcija
Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.