Kada je riječ o hrani, za mnoge su blagdani i dani nakon ulaska u novu godinu, izvor frustracija. Većina se nakon nekoliko dana prejedanja zaklinje da od prvog siječnja kreće na dijetu, ali ima i onih koji se preventivno izgladnjuju kako bi za blagdane mogli jesti koliko požele
Kada je riječ o hrani, za mnoge su blagdani i dani nakon ulaska u novu godinu, izvor frustracija. Većina se nakon nekoliko dana prejedanja zaklinje da od prvog siječnja kreće na dijetu, ali ima i onih koji se preventivno izgladnjuju kako bi za blagdane mogli jesti koliko požele
Blagdani su iza nas. Pojeli smo puricu i sarme i pečenje... probali sve kolače. Jeli smo doma, kod punice, kod prijatelja... Što sada, kada smo i sami svjesni da smo s hranom pretjerali? Kako izgubiti višak kilograma koje smo zadnja dva tjedna "natukli", a zbog kojih smo iz godine u godinu sve teži?
Jelena Zubić, nutricionistica Opće bolnice Pula, koja se specijalizirala za područje poremećaja hranjenja, umiruje riječima kako se ne trebamo kriviti što smo jeli sve što smo poželjeli, ali uvijek je dobro tijekom blagdana i raznih slavlja maknuti fokus s hrane i pokušati težište staviti na druženje s dragim ljudima.
- Neka vam hrana bude ugoda, a obroci druženja, savjetuje Zubić dodajući da joj je jasno kako je ponekad teško maknuti fokus s hrane jer su upravo blagdani vrijeme kada na stol iznosimo sve što imamo, a i u našoj kulturi i tradiciji je jako izraženo pokazivanje ljubavi upravo kroz hranu. Novogodišnje želje i obećanja samom sebi kod velikog su broja ljudi upravo odlazak na dijetu, detoks, kretanje iz početka po pitanju prehrane i tjelovježbe nakon blagdanskog prejedanja kada je sva hrana bila dozvoljena, veli Zubić.
- Kad kuhamo i nakuhavamo satima, osjećamo se dobro, ne samo zato što smo nutritivno nahranili svoju obitelj, već zato što smo se pobrinuli za njih, što im time pokazujemo da nam je stalo, da brinemo. Kroz hranu izražavamo ljubav. Zato mame često, kada su djeca mala, gledaju hranu kao kaznu i nagradu (“ako budeš dobar dobit ćeš čokoladu”), a kada djeca odrastu i odu iz kuće i dalje redovito pitaju “Jesi li jeo”, dok svoje mezimce iz doma otpravljaju sa zalihama objeda “nek im se nađe”.
Nažalost, za mnoge su blagdani i dani nakon ulaska u novu godinu, kada je riječ o hrani, zapravo izvor frustracija. Većina se nakon nekoliko dana prejedanja zaklinje da od prvog siječnja kreće na dijetu, ali ima i onih koji se preventivno izgladnjuju kako bi za blagdane mogli jesti koliko požele. Iako je jako popularno ići na dijetu prije, a posebno nakon blagdana, Zubić nikako ne preporučuje da se slijede takvi trendovi.
- Ne trebamo se iskupljivati "zdravom" hranom za onu koju smo pojeli za vrijeme blagdana, već nastaviti na onaj način kako je prehrana izgledala i prije samih blagdana. Ako osoba jede uravnoteženo, tih desetak dana blagovanja neće ništa znatno promijeniti, savjetuje nutricionistica.
Iznosi nam i šokantan podatak da, prema recentnim istraživanjima, čak 75 posto žena ima poremećen odnos prema hrani, a procjenjuje se da od poremećaja prehrane boluje oko jedan posto stanovništva u Hrvatskoj. Dakle, u Istri njih barem dvije tisuće.
Većina, napominje, niti ne zna da boluje od nekog od ovih poremećaja, no čim postoji sram i krivnja vezana uz hranu, postoje i naznake da osoba ima poremećen odnos prema hrani, a možda boluje i od nekog od poremećaja u prehrani.
- Ni dijete nakon prejedanja ni uskraćivanje prije blagdana, kako bi si mogli kasnije dati oduška, nisu poželjni obrasci ponašanja. U oba slučaja radi se o lošem odnosu prema hrani i hranjenju. Ne radi se možda odmah o poremećajima hranjenja, ali takav odnos prema hrani nije zdrav. Čim nam je hrana izvor stresa, čim se uz nju veže osjećaj krivnje, to nije dobro. Živimo u kulturi uskraćivanja i danas se većina ljudi boji blagdana jer će se tada prejesti, jer će dobiti deset kila… Onda iza prejedanja odmah ide strah pa se kreće na dijete, detox i hranu si uskraćujemo kako bismo, barem prividno, vratili kontrolu nad životom, veli Zubić dodajući da su istraživanja dokazala da se, nakon ustezanja i odricanja, pa ponovnog prejedanja, kilogrami uvijek vraćaju.
- Često dobijemo i više kila nego što smo imali na početku, opisuje začarani krug nutricionističkih grešaka naša sugovornica.
Sve to kod ljudi stvara osjećaj frustracije čime ulaze u začarani krug dijeta i prejedanja u kojem dijete prestaju djelovati ako gledamo njihov dugoročni učinak.
- Danas je postalo normalno i prihvatljivo danima jesti juhu od kupusa jer smo negdje pročitali da je to zdravo, a nije normalno uživati u hrani? Što nam to govori? O hrani i hranjenju daju si za pravo govoriti i savjetovati mnogi. Svi prodaju dijete, čarobne praškove i planove prehrane, a zapravo je istina ta da nije poanta u tome da neku hranu izbacimo s naših stolova već da pronađemo mir s njom, jasna je Zubić zaključujući kako se danas pretile ljude često smatra lijenima, optužuje ih se da se prejedaju, da ne vježbaju.
- No, to zapravo ne mora biti istina. Oni su ušli u začarani krug prejedanja i dijeta u kojem im je hrana malo neprijatelj, a malo utjeha. Možda je uz pretilost prisutan i poremećaj hranjenja i bez liječenja istog ne može doći ni do ozdravljenja, dugoročno često niti do mršavljenja, jasna je nutricionistica.
Uvidjevši da su poremećaji hranjenja u porastu, Zubić je nedavno odlučila osnovati udrugu za poremećaje hranjenja u Istri “Snaga u meni” koja okuplja stručnjake iz ove domene, no intencija joj je osnivanje mjesta u Istri na koje se mogu javiti osobe sa poremećajima hranjenja i svi kojima je potrebno usmjerenje u odnosu prema hrani i tijelu. Svi kontakti nalaze se na njihovim Facebook i Instagram profilima.
Osmi od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, sletio je u vojarnu “Pukovnik Marko Živković”na Plesu rano popodne, a do kraja travnja 2025. godine u Hrvatskoj biti svih 12 aviona Rafale (deset jednosjeda i dva dvosjeda) te će Eskadrila lovačkih aviona biti kompletna
"Ovo je nažalost realnost kada govorimo o Hrvatskoj pošti., Ali do toga dolazi zbog sustava, a ne zbog djelatnika, poštara. Oni vrijedno rade po svim vremenskim uvjetima i pokušavaju pokriti očite nedostatke u sustavu pošte" istaknuo je Peršurić
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja kako je danski državljanin, od 2004. do 2024. godine, kao organizator i član zločinačkog udruženja na ilegalno narko-tržištu Danske uvozio značajne količine droga (kokain i konoplja). Koristeći hrvatske, srpske i austrijske transportne mreže drogu je distribuirao kupcima putem danske mreže preprodavatelja
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
