LABIN: Kraj spomenika rudaru na gradskom groblju i na Krvovoj placi u Štrmcu obilježena 102. godišnjica Labinske republike

Obilježavanje 103. obljetnice Labinske republike, najznačajnijeg događaja u povijesti Labinštine  nastavljeno je jučer kraj spomenika rudaru na gradskom groblju, te kraj biste Ivana Pipana na Aleji velikana u Starom gradu Labinu gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Svečanost je nastavljena komemoracijom na Krvovoj placi, mjestu posebnog pijeteta te polaganjem vijenca na spomen obilježju u naselju Štrmac.

Jučerašnjoj svečanosti uz gradonačelnika Grada Labina Valtera Glavičića i zamjenicu gradonačelnika Federiku Mohorović Čekada prisustvovali su, zamjenik istarskog župana Tulio Demetlika, načelnica Općine Sv. Nedelja, Irene Franković, načelnica Općine Raša, Glorija Paliska, načelnik Općine Pićan, Dean Močinić, načelnik Općine Kršan, Roman Carić, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Udruženja antifašističkih boraca, udruge Josip Broz Tito, Javne vatrogasne postrojbe Labin, sugrađani i najvažnije, bivši rudari i njihovi potomci.

foto: Grad Labin

foto: Grad Labin

Na Krvovoj placi prisutnima su se obratili Safet Mujkanović, bivši rudar, maestro Franko Ružić komemoraciju je uveličao izvedbom himni, a Eva Melegi Matković, profesorica povijesti prisutnima je kroz kratko obraćanja izvela povijesni tijek događaja. Svoju poeziju „Da se svojni ne zobi“ izveo je Mladen Bastijanić.

Zamjenik istarskog župana, Tulio Demetlika u svojem je govoru istaknuo kako se na predstavi u petak  gradskom kinu najbolje vidjelo s koliko emocija i mladi naraštaji doživljavaju našu povijest te da je upravo to najbolji pokazatelj kako će se u Labinu i dalje baštitiniti sve one vrijednosti koje su duboko usađene u svima nama.

„Kova ne samo ca je generaciji prehronila, storila je sa Labin. Radi nje smo postali grod va ka so ljudi poceli pridevat. Si ljudi od bilo kuda prišli, rosli su s našen Labinen i si skupa smo jedni drugeh nadopunjavali. Danas smo prišli do tega da smo Labinjani i saki je od nekudar priša. I od sega tega ca je naša kova storila, od seh fabrikah ke su storile od Labina da nesmo orijentirani samo na rentijerstvo nego imamo i industrijo. Ali najviše od sega tega, kova je storila Labinjani jedno posebno vrsto ljudi ki rivojo jedon drugega kapit. Ko ca so se va kove kapili i pomogli tako so Labinjani rosli jedni s drugemi i poceli jedni drugeh kapit. Zato je lepo kad smo sinoć bili va čine i videli deca od 16 let ki držijo predstavu uro vremena na cakavice s naglaskon ko ca so imele naše noni jer smo videli da koliko god ova svet leti brzo napred mi kakovi smo, rivomo držat do našega. Jer doma je najlepce, kad znoš kede si, kad rivoš kapit zoš si tuka, kad rivoš kapit kako je bilo teško da bimo sada živeli bolje i laglje, ali bitno da rivoš kapit da živiš va meste ko ima svoji koreni i da rivoš kapit da ti koreni moraš tendit i ca je nabitneje, prenest na naši najmlaji. Zato mi je drogo da smo i lone i to leto s naši najmlaji pokozali da ne govorimo samo o prošlosti nego i o budućnosti jer Labin je bi pred sto let kolijevka antifašizma, a danas nesmo ni najlepši, ni najveći ni najbogateji, ali imamo Labinjani i Labinjanke ki moraju bit svoji na svojen ki to moraju i dalje tendit. Nemojmo zobit tekovine Labinske republike. Sretno! – zaključio je labinski gradonačelnik Valter Glavičić.

Navečer se obilježavanje nastavlilo a uz otvaranje izložbe u Gradskoj galeriji pod nazivom „Od rudarskog okna do umjetnosti 2012.-2021.“