Mirna je toliko nabujala da je preplavila gnijezda nekoliko kolonija pčelarica koje se gnijezde u rupama koje kopaju uz obalu rijeke, te zasigurno uništila jaja koja su snijele pčelarice. Priroda je u svojoj vremenskoj nepredvidivosti napravila nešto što se u intervalima zna dogoditi, kaže birdwacher Vanja Puškarić
Mirna je toliko nabujala da je preplavila gnijezda nekoliko kolonija pčelarica koje se gnijezde u rupama koje kopaju uz obalu rijeke, te zasigurno uništila jaja koja su snijele pčelarice. Priroda je u svojoj vremenskoj nepredvidivosti napravila nešto što se u intervalima zna dogoditi, kaže birdwacher Vanja Puškarić
Početkom svibnja pisali smo o dolasku jedne od najljepših ptica Europe na svoje redovito gniježđenje u Istru.
Tada nam je birdwatcher Vanja Puškarić javio da su na rijeci Mirni došle prve pčelarice, ptice koje svojom paletom boja nalik na dugu očaravaju svakoga tko ih vidi.
U isto vrijeme informacije o njihovom dolasku na Marleru u Ližnjanu dobili smo i od zaljubljenika u prirodu Kristijana Siladića te od Javne ustanove Kamenjak iz koje su potvrdili da su kao i svake godine na područje Kamenjaka i otoke Medulinskog arhipelaga pristigle prve pčelarice.
Zapažanja o dolasku na raznim lokacijama u Istri u komentarima su ostavili mnogi čitatelji.
Svi smo svjedočili ogromnim oborinama koje su u posljednje vrijeme punila riječna korita, pa je tako došlo i do velikog problema za pčelarice na rijeci Mirni javlja nam Vanja Puškarić.
- Mirna je toliko nabujala da je preplavila gnijezda nekoliko kolonija pčelarica koje se gnijezde u rupama koje kopaju uz obalu rijeke, te zasigurno uništila jaja koja su snijele pčelarice. Priroda je u svojoj vremenskoj nepredvidivosti napravila nešto što se u intervalima zna dogoditi, kaže Vanja.
Ipak, Vanja vjeruje pošto se radi o početku ciklusa gniježđenja, da će se pčelarice ponovno pariti i gnijezditi, te će Mirna i ove godine dati svoj doprinos populaciji ove iznimne i prelijepe ptice.
Kroz analognu interaktivnu instalaciju 'Nevidljivi pogled', behshad tajammol i Karla Crnčević istražuju dva različita arhiva odnosno arhiv iranskog ženskog pokreta i jugoslavenskih partizanki, prateći suptilne odjeke i zajednički jezik koji ih povezuje
U središtu događanja bilo je predstavljanje projekta 'Cesta autohtonih pasmina Istre', inicijative koja povezuje stočarstvo, ruralni turizam, lokalnu proizvodnju i očuvanje animalnih genetskih resursa s ciljem povećanja vidljivosti uzgajivača, omogućavanja dodatnih izvora prihoda te očuvanja stočarske proizvodnje kao važnog dijela održivog razvoja ruralnog prostora
Od siline udarca oba su automobila odbačena izvan kolnika
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
