U prvim danima ove godine Pula je postala siromašnija za važan dio svoje nogometne povijesti. Napustio nas je Željko Petrović, jedan od prvih poslijeratnih pulskih nogometaša koji je svoju uspješnu i uzbudljivu nogometnu karijeru uspio izgraditi daleko od svojeg rodnog grada.
Nakon igranja po livadama pulskog predgrađa Barake, u kolovozu 1961. g. spajanjem pulskih klubova NK Uljanik i NK Pula nastala je NK Istra koja je selekcijom po pulskim osnovnim školama osnovala nogometnu školu u kojoj je svoje mjesto našao i tada trinaestogodišnji Željko. Prvi trener mu je bio Medulinac Enio Kirac koji je upravo te godine završavao s aktivnim igranjem.
U ljeto 1963. g. u Puli se igrao juniorski nogometni turnir na kojem su uz mlade pulske nogometaše nastupili i mladi nogometaši beogradskog Partizana, praške Sparte te Novare iz Italije. Na vratima mladih pulskih nogometaša bio je tada šesnaestogodišnji Žejko koji je svojim bravuroznim obranama privukao pozornost predstavnika beogradskog Partizana. No, predstavnici talijanskog kluba Novara bili su brži i u tajnoj večernjoj posjeti roditeljima na pulskim Barakama dogovorili da Željko već slijedeće jutro otputuje u Italiju.
U Italiji je osim za Novaru (do 1973.) nastupao za Cataniu (1973.-1977.), Taranto (1977.-1980.), Rimini (1980.-1983.) u kojem mu je trener bio čuveni Arrigo Sacchi koji je u tom klubu započinjao svoju uspješnu trenersku karijeru, Lanerossi Vicenzu (1983.-1984.) te Jesi (1985.-1986.).
Za te klubove koji su se natjecali u Serie B i C odigrao preko 400 utakmica.
Dugo godina držao je rekord Serie B kad je u sezoni 1978/79 na vratima Riminija bez primljenog gola bio čak 846 minuta.
Igračku karijeru završio je 1988. u lokalnom nižerazrednom klubu.
Zbog svog atraktivnog načina branjenja, u svim klubovima u kojima je nastupao bio je ljubimac navijača koji ga, osim po imenu Zelico Petrovic, još uvijek pamte i po nadimku gatto di Pola koji je dobio po dolasku u Novaru te po nadimku Il grande Zelico koji je zaslužio svojim obranama.
Nakon aktivne igračke karijere s obitelji je živio u Riminiju.
Sredinom devedestih godina vratio se u Pulu gdje je dugo godina bio uspješni trener vratara pulskih klubova NK Istre i NK Uljanik. (Anton Percan)
