Život

(FOTO) NIJE ZA ONE SLABOG SRCA

Nediljko Landeka: U Istri nema riđovka, samo je poskok otrovnica, no tretirati treba svaki ugriz

Zmije, navodi Landeka, izazivaju strah kod velikog broja ljudi, ali nekima je i izazov loviti zmije u boce i pokazivati. To je potpuno neprihvatljiva, ali i opasna radnja ako se radi o poskoku. Čak i fotografiranje iz neposredne blizine može zmiju potaknuti da zauzme obrambeni položaj i pokušaj ugriza


 
2 min
Borka Petrović

Zmije, navodi Landeka, izazivaju strah kod velikog broja ljudi, ali nekima je i izazov loviti zmije u boce i pokazivati. To je potpuno neprihvatljiva, ali i opasna radnja ako se radi o poskoku. Čak i fotografiranje iz neposredne blizine može zmiju potaknuti da zauzme obrambeni položaj i pokušaj ugriza

Nakon što smo prije desetak dana objavili prvo viđenje poskoka u Šišanu, koji je srećom kod susreta bio još snen od zime, razvila se polemika oko broja otrovnica u Istri. Neki, naime, tvrde da u Istri osim poskoka živi i riđovka.

No, dr. sc. Nediljko Landeka, voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije ne slaže se s tim tvrdnjama. 

Poskok snimljen na Učki

- Prema svim relevantnim podacima u Istri postoji samo jedna vrsta otrovnice, a to je poskok. Do zabune kod determinacije zmije, odnosno navodnom prepoznavanju riđovke, dolazi zbog određenih sličnosti s nekim netrovnicama i to, najčešće, mladim četveroprugim kravosasom (koji se uvelike razlikuje od odraslog) ili šare poljarice, veli Landeka.

Kravosas, najveća istarska ali potpuno bezopasna zmija

Zmije, dodaje, izazivaju strah kod velikog broja ljudi, ali nekima je i izazov loviti zmije u boce i pokazivati.

Kažnjivo uznemiravanje

- Moram reći da je to neprihvatljiva, ali i opasna radnja ako se radi o poskoku. Čak i fotografiranje iz neposredne blizine može potaknuti zmiju da zauzme obrambeni položaj i pokušaj ugriza. Također je i kažnjiva, jer se radi o uznemiravanju zaštićene vrste. Stoga je bitno znati poduzeti mjere opreza ukoliko se nalazimo u staništu zmija, upozorava.

Na pitanje kako se ponašati u prirodi - a ovih dana mnogi će od nas potegnuti u potragu za šparugama - Landeka savjetuje da, ukoliko se nalazimo u staništu na kojem možemo očekivati zmije potrebno biti oprezan.

Crna poljarica voli suha staništa

- Kod branja šparuga treba koristiti štap kojim povremeno lupkamo o tlo kako bi zmiju na vrijeme upozorili na naš dolazak. Budući da je zmija osjetljiva na vibracije ona će se povući i prije nego ju uopće zapazimo. Moramo znati da se ona nas također plaši i uvjek će se povući. Međutim, ukoliko smo ju iznenadili može se osjetiti ugrožena, sklupčati se i poprimiti obrambeni položaj iz kojeg može i ugristi.

Ukoliko je ipak došlo do ugriza bitno je ostati priseban, a ako smo prepoznali da se radi o poskoku trebamo odmah potražiti liječničku pomoć.

Što nakon ugriza?

- Ranu ne obrađivati i ne podvezati ekstremitet između mjesta ugriza i tijela, niti stavljati led. Podvezivanje može provesti samo posebno educirana osoba u određenim okolnostima. Također, nije uputno davati samoinicijativno serum.

Zmiju ni u kom slučaju ne loviti kako bi ju odnijeli liječniku na prepoznavanje ili ubili. Time možemo isprovocirati još jedan ugriz. Ne trčati i ne paničariti jer ćemo time izazvati brže širenje otrova po tijelu, upozorava Landeka.

Bezopasna bjelouška

I ugriz neotrovnice, dodaje, je potrebno obraditi, ranu očistiti i provjeriti status cijepljenosti protiv tetanusa.

U slučaju ugriza zmiju ni u kom slučaju ne loviti kako bi ju odnijeli liječniku na prepoznavanje ili ubili. Time možemo isprovocirati još jedan ugriz. Ne trčati i ne paničariti jer ćemo tako izazvati brže širenje otrova po tijelu

Nediljko Landeka

Ukoliko, pak, često imamo susrete sa zmijama oko same kuće, okućnice ili vrtu najbolji način da takve susreta smanjimo jest ukloniti moguće zaklone koje zmije koriste i redovito kositi travu. To, dodaje Landeka, mogu biti različiti predmeti ispod kojih se one skrivaju, poput hrpa kamenja, naslaganih drva i sličnih stvari.

Riđovka - ne živi u Istri

Repelenti na bazi kamfora

- Dodatno možemo primjeniti i repelente - sredstva koja odbijaju zmije. Njih posipamo kao traku prema mjestu s kojeg sumnjamo da dolaze zmije (suhozid, živica, duboka trava i sl.). Zbog istančanog osjeta njuha zmije ne podnose oštre i jake mirise. Zato su nekada ljudi palili gume, stare krpe, posipali sumpor kako bi ih otjerali.

Današnji registrirani repelenti za zmije su na bazi prirodne smole drveta kamfor koje zbog jakog mirisa zmija izbjegava. Prema uputama proizvođača repelent je potrebno povremeno nadopuniti, jer mu učinak vremenom slabi, a i kiša ga može isprati, zaključuje naš sugovornik.


FOTO: Nediljko LANDEKA

Nastavite čitati

Istra
 

PLJUSKA HRVATSKIM FILMAŠIMA - Čudo iz Vodnjana!

Beskompromisan je to, koliko topao i poetičan toliko i satiričan, prije svega nezavisan šamar autorskoj, posebno akademskoj filmskoj uštogljenosti, koja podilazeći klišejima, s naglaskom na tjeskobu i očaj, posve promaši krvavu, masnu stvarnost koju bi trebala, kolikogod fikcijski, iskreno umjetnički posredovati

Istra
 

Nizozemku opljačkao lopov na skuteru

Policija je zaprimila prijavu 28-godišnje nizozemske državljanke da joj je 4. listopada oko 20 sati, dok je šetala starogradskom jezgrom Rovinja, na skuteru prišao nepoznati počinitelj te iz ruke istrgnuo torbicu u kojoj su se nalazile osobne stvari i novac

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.