Život

vraćanje biološke raznolikosti zaljevu

PROJEKT AQUARIUMA PULA 'Posejdonov vrt' – umjetni greben u zaljevu Valsaline

Zaljev Valsaline na jugu grada Pule, poznat po širokoj biološkoj raznolikosti danas je djelomično degradiran uslijed izgradnje incidentnog preliva za odlaganje komunalnih otpadnih voda u kritičnim situacijama. Riječ je o betonskoj građevini duljine 300 metara i širine jedan metar, koja prolazi sredinom zaljeva. Upravo je ovaj zid nadahnuo koncept ovog projekta, odnosno vraćanja biološke raznolikosti zaljevu


 
2 min
Borka Petrović ⒸFOTO: Manuel Angelini
Uvala Valsaline i crpna stanica

Zaljev Valsaline na jugu grada Pule, poznat po širokoj biološkoj raznolikosti danas je djelomično degradiran uslijed izgradnje incidentnog preliva za odlaganje komunalnih otpadnih voda u kritičnim situacijama. Riječ je o betonskoj građevini duljine 300 metara i širine jedan metar, koja prolazi sredinom zaljeva. Upravo je ovaj zid nadahnuo koncept ovog projekta, odnosno vraćanja biološke raznolikosti zaljevu

U pulskoj uvali Valsaline u utorak će, povodom obilježavanja Svjetskog dana oceana, Aquarium Pula, u suradnji s Meeresschule Pula, predstaviti projekt “Posejdonov vrt – umjetni greben u zaljevu Valsaline”.

Cilj - obnova morskog dna

Glavni cilj projekta je obnavljanje morskog dna uvale Valsaline kroz razvoj učinkovitog koncepta za povećanje bioraznolikosti u staništima degradiranih podvodnih područja. Kroz provedbu projekta, naglasak se daje na suradnju s lokalnim ribarima koji bi svojim prilovom pridonijeli povećanju broja zavičajnih biljnih i životinjskih vrsta u navedenom području.

U sklopu projekta pulski akvarijum će postaviti rastilišta za riblju mlađ te prikačiti biljne i životinjske vrste na betonski zid koji se ovdje nalazi, dok će obrazovna ustanova Meeresschule osmisliti podvodnu poučnu stazu za školarce, studente i turiste.

Kako navode iz Aquariuma Pula, obalni morski ekosustavi značajni su za dobrobit čovječanstva jer su visoko produktivna područja koja služe kao rastilišta za mnoge vrste riba i beskralježnjaka. Međutim, takva se područja suočavaju s najbržom ekološkom degradacijom, što rezultira manjkom resursa i usluga koje morski ekosustavi pružaju društvu.

- U posljednjih nekoliko desetljeća, obale Istarske županije ozbiljno su pogođene smanjenjem kvantitativnog i kvalitativnog sastava algi i morskih cvjetnica. Glavni razlozi su fizičke promjene nastale zbog ljudskih aktivnosti, invazivne vrste (Caulerpa cylindracea) te globalno zatopljenje.

Incidentni preliv otpadnih voda

Zaljev Valsaline na jugu grada Pule, poznat po širokoj biološkoj raznolikosti i bogatim bentoskim zajednicama koje čine Posidonia oceanica, Zostera marina, Z. nolti, Cymodocea nodosa i zajednice algi, danas je djelomično degradiran uslijed izgradnje nužnog incidentnog preliva za odlaganje komunalnih otpadnih voda u kritičnim situacijama. Riječ je o betonskoj građevini duljine 300 metara i širine jedan metar, koja prolazi sredinom zaljeva i prekriva imenovanu biocenozu. Upravo je ovaj zid nadahnuo koncept ovog projekta, odnosno vraćanje biološke raznolikosti zaljevu.

Aquarium Pula

Foto: Gerwin Gretschel

- Svrha projekta “Posejdonov vrt – umjetni greben u zaljevu Valsaline” je ponovna uspostava strukture i funkcije obalnih područja, to jest, obnova bentoske zajednice (zajednica organizama koja zive na morskom tlu) zaljeva Valsaline pošumljavanjem vrstama algi, morskih cvjetnica i beskralješnjaka te uspostavom rastilišta za riblju mlađ.

Projekt bi u budućnosti služio kao dobra praksa za obnavljanje ostalih područja degradiranih antropogenim, podvodnim građevinama.

Suradnja s ribarima

Za obnavljanje područja predviđena je suradnja s ribarima u prikupljanju biološkog materijala (sesilni beskralješnjaci te jaja sipa hrskavičnjača i lignji ulovljenih u prilovu). Ribari će biti informirani o važnosti prilova te načinu na koji oni sami mogu djelovati u oporavku bioraznolikosti mora kao izvora njihovih prihoda.


Nastavite čitati

Pula
 

( FOTO) Puležan Robert Hrelja objektivom lovi stare istarske kvake: "Zamjenom drvenih ulaznih vrata plastičnom i alu stolarijom nestaje dio vrijedne zanatske baštine"

U Puli sam pronašao dvjestotinjak starih, unikatnih kvaka iz doba Austro-Ugarske i nekoliko iz doba Italije. Najviše ih ima na Monte Zaru, nešto u starom gradu u Dobrilinoj, Cankarevoj ulici, nekoliko je divnih primjeraka na zgradi Admiraliteta na pulskoj rivi...Mislio sam da će ih biti više sačuvano na Verudi u starim vilama, no nisam imao sreće. Puno je vrata zamijenjeno, kvake su izgubljene, zamijenjene jeftinim plastičnim verzijama, veli Hrelja

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.