PREDSJEDNIK HPS-A DARKO BERLJAK: "Još uvijek nije odlučeno tko će upravljati planinarskim domovima - novi prijedlog zakona tek je upućen u Sabor"

Prošlo je nešto više od dva mjeseca otkad je objavljivanje prijedloga novog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske izazvalo veliku buru u javnosti, i to zbog – planinarskih objekata.

Sporni dio nacrta ovog dokumenta, naime, bila je točka pod rednim brojem 16., kojom je predviđeno da se planinarske kuće i domovi oduzimaju svojim dosadašnjim upraviteljima, Hrvatskom planinarskom savezu i njegovim društvima, te povjeravaju županijama, odnosno javnim ustanovama na čijem se području nalaze. Kao i većina planinara u državi, i krovni se planinarski savez protiv ovoga oštro pobunio, smatrajući da su iz nacrta isključeni upravo oni koji su u ove objekte najviše ulagali, a to su planinarska društva.

Gdje su tu planinari?

Svoje nezadovoljstvo i prijedloge bolje verzije zakona, HPS i javnost formalno su imali prilike iznijeti putem e-savjetovanja, koje je zaključeno s prvim danom listopada. Nakon ovog datuma, predsjedništvo HPS-a svoje je stavove u još nekoliko navrata izravno iznijelo i pred tri nadležna ministarstva.

Pokušaji su barem dijelom urodili plodom, smatra predsjednik HPS-a Darko Berljak, jer je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine doradilo prijedlog Zakona, uzimajući u obzir upravo prijedloge planinara, te ga u četvrtak uputilo u saborsku proceduru. Koliko se savjetovanjem i razgovorima zaista postiglo i koliko je nova verzija prijedloga Zakona zadovoljavajuća, upitali smo danas samog Berljaka.

-  To vam je uvijek pitanje gledate li je li čaša polu puna ili polu prazna. Ono što je važno jeste da je sada nacrt bitno bolji nego što je bio u prvom prijedlogu, u kojem se nigdje nije vidjelo da planinari i planinarska društva imaju ikakve veze s tim objektima; kao da se stvorilo samo od sebe ili palo s neba, a država je onda podijelila nešto sebi, a nešto javnim ustanovama. Izgledalo je jako besperspektivno. Rekao bih da je sadašnjim prijedlogom zadovoljna većina planinara. Onaj jako mali dio koji nije, čine tri ili četiri društva koja žive od najamnina, nakon što su objekte dali ugostiteljima. Ali, to više i nisu planinarski domovi nego restorani, rekao je Berljak.

Predsjednik HPS-a Darko Berljak

Besplatan zakup i uklanjanje županija

A što je to sve HPS isposlovao? Ukazujući na nedostatke originalnog prijedloga, kažu, Vladi su predložili konstruktivna rješenja za održivo funkcioniranje planinarskih objekata. U odnosu na izvorni nacrt zakonskog teksta, u kojem HPS i planinarske udruge nisu bile ni spomenute, u novoj je verziji znatno više uvažena uloga planinarskih udruga, "na način da će se korištenje objekta uređivati ugovorom o korištenju i održavanju, zaključenim na neodređeno vrijeme i bez naknade“.

Osim toga, definirane su sve vrste planinarskih objekata i njihova osnovna funkcija sigurnosti te boravka i odmora planinara i drugih posjetitelja, ali i obaveze pružatelja ugostiteljskih usluga prehrane i pića da planinarima i drugim posjetiteljima omoguće korištenje vanjskih i unutrašnjih sadržaja u planinarskom domu.

Ono što je svakako bio najneočekivaniji detalj novog nacrta Zakona, uklanjanje je županija i javnih ustanova iz poslova upravljanja planinarskim objektima, a javne ustanove i ministarstvo koje upravlja državnom imovinom, preuzimaju na sebe obavezu investicijskog održavanja planinarskih objekata. U novoj se verziji nacrta zakona HPS spominje 14 puta, a planinarske udruge osam, što je velika primjena u odnosu na originalni nacrt u kojem nisu bili spomenuti nijednom, kažu u HPS-u.

Planinarski dom "Poklon" na Učki

U Europi ovakve objekte pomaže država

O ideji investicijske obnove planinarskih kuća i domova, Berljak kaže da, iako je plan još uvijek u povojima, postoji inicijalni plan da država na ovaj način obnovi petnaestak objekata i dodaje da je ovo praksa koju primjenjuju brojne alpske države.

- U Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj samo je desetak posto planinarskih domova samoodrživo. Sve drugo financira država, jer jednostavno ona zna da, ako ne radi planinarska kuća na Grosslockneru naprimjer, neće raditi ni dućani u podnožju niti će se ubirati cestarina. Čitav niz komercijalnih grana povezano je s planinarskim objektima. Zbog toga države i pomažu, kaže Berljak.

Za Hrvatsku ovakav bi pristup, po njemu, bio izuzetno važan i zbog građe naših najvećih i najprivlačnijih planina, poput Velebita ili Mosora, po kojima se, zbog njihovog 'uzdužnog' položaja i velike duljine, ne može planinariti na način na koji je to moguće na pojedinim alpskim planinama gdje se planinari popnu, prenoće i spuste s planine. Pojedine hrvatske planine zahtijevaju višednevni boravak, a samim time i objekti za zaklon postaju važniji.

Planinarska kuća "Žbevnica" na Ćićariji

Odluka nije donesena, ali stiže uskoro

Kada se, dakle, može očekivati prva konkretna odluka i epilog 'slučaja planinarski domovi'? Berljak vjeruje jako brzo.

- Vjerujem da ide jako brzo i da do Nove godine mora biti gotovo jer su ovim zakonom obuhvaćene i nekretnine zahvaćene potresom pa sve ide po hitnom postupku. Ali, iako je Ministarstvo za sada pokazalo razumijevanje za naše prijedloge, dok se donosi takav zakon, tu još može biti amandmana i protivljenja tako da je pitanje i kako će teći procedura u Saboru, zaključuje Berljak.

Politička platforma Možemo! jutros je, pod naslovom „Uspjeli smo, zajedno smo spasili planinarske domove“, na svojoj Facebook stranici objavila kako je, zahvaljujući pritisku planinara i planinarskih društava, te peticiji s potpisom 22.940 građana, koju je ova platforma pokrenula, Vlada odustala od ideje da planinarske domove uzme iz ruku planinarskih društava i preda ih na upravljanje županijama.

Predsjednik HPS-a pak kaže kako su aktivnosti platforme Možemo! tekle potpuno neovisno o radu planinarskog saveza. Ujedno, naglasio je još jednom da podatak kako će objekti ostati na upravljanju planinarima nije točan jer će se ovo moći znati tek nakon što prijedlog zakona prođe saborsku proceduru.

Podsjetimo, na području istarskog poluotoka nalaze se tri planinarske kuće, Žbevnica, Korita i Skitača,  te jedan planinarski dom, Poklon na Učki. Od ova četiri objekta, prvi prijedlog Zakona nije bio 'zaprijetio' promjenom vlasnika samo planinarskoj kući na Skitači, koja je smještena na crkvenom zemljištu. U Hrvatskoj su danas u funkciji 44 planinarska doma i 76 kuća.