"Ono što je važno jeste da je sada nacrt bitno bolji nego što je bio u prvom prijedlogu, u kojem se nigdje nije vidjelo da planinari i planinarska društva imaju ikakve veze s tim objektima. Rekao bih da je sadašnjim prijedlogom zadovoljna većina planinara. Onaj jako mali dio koji nije, čine tri ili četiri društva koja žive od najamnina, nakon što su objekte dali ugostiteljima. Ali, to više i nisu planinarski domovi nego restorani", rekao je Berljak
"Ono što je važno jeste da je sada nacrt bitno bolji nego što je bio u prvom prijedlogu, u kojem se nigdje nije vidjelo da planinari i planinarska društva imaju ikakve veze s tim objektima. Rekao bih da je sadašnjim prijedlogom zadovoljna većina planinara. Onaj jako mali dio koji nije, čine tri ili četiri društva koja žive od najamnina, nakon što su objekte dali ugostiteljima. Ali, to više i nisu planinarski domovi nego restorani", rekao je Berljak
Prošlo je nešto više od dva mjeseca otkad je objavljivanje prijedloga novog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske izazvalo veliku buru u javnosti, i to zbog – planinarskih objekata.
Sporni dio nacrta ovog dokumenta, naime, bila je točka pod rednim brojem 16., kojom je predviđeno da se planinarske kuće i domovi oduzimaju svojim dosadašnjim upraviteljima, Hrvatskom planinarskom savezu i njegovim društvima, te povjeravaju županijama, odnosno javnim ustanovama na čijem se području nalaze. Kao i većina planinara u državi, i krovni se planinarski savez protiv ovoga oštro pobunio, smatrajući da su iz nacrta isključeni upravo oni koji su u ove objekte najviše ulagali, a to su planinarska društva.
Svoje nezadovoljstvo i prijedloge bolje verzije zakona, HPS i javnost formalno su imali prilike iznijeti putem e-savjetovanja, koje je zaključeno s prvim danom listopada. Nakon ovog datuma, predsjedništvo HPS-a svoje je stavove u još nekoliko navrata izravno iznijelo i pred tri nadležna ministarstva.
Pokušaji su barem dijelom urodili plodom, smatra predsjednik HPS-a Darko Berljak, jer je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine doradilo prijedlog Zakona, uzimajući u obzir upravo prijedloge planinara, te ga u četvrtak uputilo u saborsku proceduru. Koliko se savjetovanjem i razgovorima zaista postiglo i koliko je nova verzija prijedloga Zakona zadovoljavajuća, upitali smo danas samog Berljaka.
- To vam je uvijek pitanje gledate li je li čaša polu puna ili polu prazna. Ono što je važno jeste da je sada nacrt bitno bolji nego što je bio u prvom prijedlogu, u kojem se nigdje nije vidjelo da planinari i planinarska društva imaju ikakve veze s tim objektima; kao da se stvorilo samo od sebe ili palo s neba, a država je onda podijelila nešto sebi, a nešto javnim ustanovama. Izgledalo je jako besperspektivno. Rekao bih da je sadašnjim prijedlogom zadovoljna većina planinara. Onaj jako mali dio koji nije, čine tri ili četiri društva koja žive od najamnina, nakon što su objekte dali ugostiteljima. Ali, to više i nisu planinarski domovi nego restorani, rekao je Berljak.
A što je to sve HPS isposlovao? Ukazujući na nedostatke originalnog prijedloga, kažu, Vladi su predložili konstruktivna rješenja za održivo funkcioniranje planinarskih objekata. U odnosu na izvorni nacrt zakonskog teksta, u kojem HPS i planinarske udruge nisu bile ni spomenute, u novoj je verziji znatno više uvažena uloga planinarskih udruga, "na način da će se korištenje objekta uređivati ugovorom o korištenju i održavanju, zaključenim na neodređeno vrijeme i bez naknade“.
Osim toga, definirane su sve vrste planinarskih objekata i njihova osnovna funkcija sigurnosti te boravka i odmora planinara i drugih posjetitelja, ali i obaveze pružatelja ugostiteljskih usluga prehrane i pića da planinarima i drugim posjetiteljima omoguće korištenje vanjskih i unutrašnjih sadržaja u planinarskom domu.
Ono što je svakako bio najneočekivaniji detalj novog nacrta Zakona, uklanjanje je županija i javnih ustanova iz poslova upravljanja planinarskim objektima, a javne ustanove i ministarstvo koje upravlja državnom imovinom, preuzimaju na sebe obavezu investicijskog održavanja planinarskih objekata. U novoj se verziji nacrta zakona HPS spominje 14 puta, a planinarske udruge osam, što je velika primjena u odnosu na originalni nacrt u kojem nisu bili spomenuti nijednom, kažu u HPS-u.
- Ono što su ključne stvari jest da se domovi ustupaju za 'nula kuna' na određeno vrijeme i da investicijsko održavanje ubuduće trebaju raditi ili država ili javne ustanove. Mi do sada nismo imali jasan sustav u kom bi se znalo 'tko pije, a tko plaća', a sada to sve lijepo piše. Naravno, u pitanju je i dalje samo nacrt. Što će biti od svega toga i kako će teći usvajanje i provedba zakona to još ne znamo. Ali, u principu, za sada bismo trebali biti zadovoljni. Naravno, planinarska društva i dalje, ako to žele, mogu pružati ugostiteljske usluge, uz organizirana dežurstva i poštujući minimalne tehničke uvjete. Ali, to onda nisu registrirani ugostiteljski objekti da bi država naplaćivala najamninu. Izuzetak su samo četiri doma na Sljemenu, dodaje predsjednik HPS-a, naglašavajući još jednom da se radi o objektima koji su registrirani za ugostiteljske djelatnosti.
O ideji investicijske obnove planinarskih kuća i domova, Berljak kaže da, iako je plan još uvijek u povojima, postoji inicijalni plan da država na ovaj način obnovi petnaestak objekata i dodaje da je ovo praksa koju primjenjuju brojne alpske države.
- U Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj samo je desetak posto planinarskih domova samoodrživo. Sve drugo financira država, jer jednostavno ona zna da, ako ne radi planinarska kuća na Grosslockneru naprimjer, neće raditi ni dućani u podnožju niti će se ubirati cestarina. Čitav niz komercijalnih grana povezano je s planinarskim objektima. Zbog toga države i pomažu, kaže Berljak.
Za Hrvatsku ovakav bi pristup, po njemu, bio izuzetno važan i zbog građe naših najvećih i najprivlačnijih planina, poput Velebita ili Mosora, po kojima se, zbog njihovog 'uzdužnog' položaja i velike duljine, ne može planinariti na način na koji je to moguće na pojedinim alpskim planinama gdje se planinari popnu, prenoće i spuste s planine. Pojedine hrvatske planine zahtijevaju višednevni boravak, a samim time i objekti za zaklon postaju važniji.
- Kada smo rekli predstavnicima Vlade da, ako žele unijeti sve objekte u registar državne imovine, onda moraju uzeti i skloništa jer su najvažnija, nisu imali druge nego odustati jer se radi o objektima koji imaju slobodan ulaz i u kojima nema ugostiteljstva, rekao je Beljak.
Kada se, dakle, može očekivati prva konkretna odluka i epilog 'slučaja planinarski domovi'? Berljak vjeruje jako brzo.
- Vjerujem da ide jako brzo i da do Nove godine mora biti gotovo jer su ovim zakonom obuhvaćene i nekretnine zahvaćene potresom pa sve ide po hitnom postupku. Ali, iako je Ministarstvo za sada pokazalo razumijevanje za naše prijedloge, dok se donosi takav zakon, tu još može biti amandmana i protivljenja tako da je pitanje i kako će teći procedura u Saboru, zaključuje Berljak.
Predsjednik HPS-a pak kaže kako su aktivnosti platforme Možemo! tekle potpuno neovisno o radu planinarskog saveza. Ujedno, naglasio je još jednom da podatak kako će objekti ostati na upravljanju planinarima nije točan jer će se ovo moći znati tek nakon što prijedlog zakona prođe saborsku proceduru.
Podsjetimo, na području istarskog poluotoka nalaze se tri planinarske kuće, Žbevnica, Korita i Skitača, te jedan planinarski dom, Poklon na Učki. Od ova četiri objekta, prvi prijedlog Zakona nije bio 'zaprijetio' promjenom vlasnika samo planinarskoj kući na Skitači, koja je smještena na crkvenom zemljištu. U Hrvatskoj su danas u funkciji 44 planinarska doma i 76 kuća.
- Godinama se u Pazinu nije gradilo te ćemo ovime zadovoljiti manji broj potreba za stanovima u odnosu na veliki interes, rekla je gradonačelnica Suzana Jašić
Kao da pčelari moraju nečime platiti to što od prirode uzimaju njen najvrjedniji nektar. Ako ste mesar pratit će vas vrane, ako ste ribar bit će to galebovi, ako ste ovčar onda su to supovi, ali pčelare prate najljepše ptice Europe, kaže birdwatcher Vanja Puškarić
Nesreća se dogodila kada je 62-godišnjak upravljao biciklom kolnikom Ulice Selo. Vozač je u jednom trenutku prilikom prelaska biciklom na nogostup, izgubio nadzor nad biciklom te pao na nogostup. Ozlijeđenom muškarcu pružena je pomoć u pulskoj bolnici gdje je zadržan na liječenju
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
