Rad pulske cementare Calucem i onečišćenje te visoka zastupljenost sumpor dioksida u zraku povezana s njenim radom posljednjih su mjeseci, pa i godina, jedna od gorućih gradskih tema. Sasvim razumljivo, najčešća briga koja prati ovu situaciju je ona za zdravlje pa buka oko moguće veze između plućnih bolesti i onečišćenja nije izostala ni na nedavnom prosvjedu pred ulazom u Calucem.
Nezavisna županijska vijećnica Koviljka Aškić tada je, pozivajući se na podatke županijskog Zavoda za javno zdravstvo, rekla da je u 2023. godini u odnosu na 2022. evidentirano 13,7 posto više tumora ukupno, a broj zloćudnih tumora veći je za 39,4 posto.
- Gdje su uzroci takvog porasta zloćudnih tumora? Na kojim područjima u Istarskoj županiji je veća učestalost karcinoma?, upitala je tada Aškić.
S prosvjeda ispred cementare
„Nestručno i pogrešno tumačenje podataka“
No, vrlo brzo je stigla reakcija dr. Danijele Lazarić - Zec iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije (NZZJZ), prema kojoj su za ovakve zaključke podaci uzimani naizmjenično iz dva izvora i korišteni nestručno i bez poznavanja metodologije njihovog prikupljanja. U broj oboljelih tako su na kraju greškom uključene sve uputne dijagnoze, uključujući one nepotvrđene, a različiti specijalistički pregledi iste osobe prikazani su kao višestruka pojedinačna oboljenja. Sve je ovo u konačnici stvorilo iznimno visoke, nerealne brojke.
Kako bismo, nakon cijele ove konfuzije dobili što konkretnije podatke, ali i pokušali utvrditi je li pojavnost karcinoma, prvenstveno onog na plućima, u Puli veća nego u ostatku Istre i može li se ovo oboljenje povezati izravno sa radom cementare, razgovarali smo naknadno upravo s dr. Lazarić-Zec.
Županijski NZZJZ podatke o raku hospitaliziranih osoba, pojasnila nam je, prikuplja iz Opće bolnice Pula te stacionara Istarskih domova zdravlja. S obzirom na to da osobe ponekad koriste bolničke usluge izvan županije prebivališta, županijski zavodi ne posjeduju potpune podatke, ali ih o novooboljelima posjeduje Hrvatski zavod za javno zdravstvo, dok o umrlima točne podatke ima Državni zavod za statistiku.
Ono što je važno naglasiti, rekla nam je, jest da se podaci u konačnici upisuju u poimenični registar čime se otklanja mogućnost umnožavanja istog podatka. Ipak, ono što građane Pule, a naročito stanare Stoje i Sv.Polikarpa Sisplaca najviše zanima - podaci o oboljelima na razini grada - u konačnici se ne izdvaja, već se prikazuju vrijednosti za županiju i državu. No, ovaj je podatak, doznajemo, moguće pronaći na drugom mjestu.
Dr. Daniela Lazarić-Zec
U godišnjoj publikaciji Podaci o zdravstvenom stanju stanovništva i radu zdravstvene djelatnosti u Istarskoj županiji, objavljujemo posebno poglavlje posvećeno malignim bolestima. U ovom poglavlju analiziraju se podaci o raku iz svih dostupnih izvora, prateći rad primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene djelatnosti. Posebno se analiziraju podaci o novooboljelima Registra za rak i podaci o umrlima od raka, kao najmjerodavniji pokazatelji incidencije i mortaliteta. Dobno standardizirane Registra za rak, nešto niže od hrvatskih. Ove stope za IŽ su i u desetgodišnjem razdoblju od 2012. do 2021. nešto niže od stopa za Republiku Hrvatsku, veli dr. Lazarić-Zec.
Nebo nad cementarom noću (foto Sendi Smoljo)
Slika zdravlja Grada Pule
Za informacije o eventualnoj povišenoj pojavnosti karcinoma u Puli, dr. Lazarić-Zec uputila nas je na Sliku zdravlja Grada Pule – Pola, za razdoblje od 2015. do 2019. godine. Radi se, naime, o dokumentu koji je prošle godine usvojen na pulskom Gradskom vijeću, a za čiju je izradu NZZJZIŽ zatražio podatke od HZJZ-a. Kako bi se izbjegle moguće vremenske varijacije, podaci su zatraženi zbirno za pet godina i evo što su pokazali.
U Puli je u ovom razdoblju od zloćudnih novotvorina oboljelo 1.785 osoba, 926 muškog (51,9%) i 859 (48,1%) ženskog spola, odnosno prosječno 357 osoba godišnje (185,2 muškog i 171,8 ženskog spola).
Je li to više nego u ostatku Istre? Jeste! Prosječna stopa incidencije u Puli tada je bila 633,3 na 100 tisuća osoba, dok je županijska 563. Ujedno, nešto je viša i od državnog prosjeka koji iznosi 623,6.
U ukupnom broju novootkrivenih karcinoma u Puli, najčešće sijelo je rak pluća, evidentiran kod 275 osobe, čime na njega otpada 15,4 posto. I ovdje je stopa incidencije veća od i od županijskog i od državnog. Naime, dok je stopa incidencije za rak pluća u Puli 97,6 na 100 tisuća, županijski je prosjek 73,6.
No, sve ovo daleko je od podataka na osnovu kojih bi se mogli donositi zaključci vezani za konkretni uzrok, veli dr. Lazarić-Zec, i dodaje da, kada se govori o mogućim uzročnicima raka pluća, ne smijemo zanemariti onaj najvažniji i zaslužan za oko 90% oboljenja od ove bolesti, a to je - pušenje.
- Osim za rak pluća, smatra se da je pušenje povezano i s oko 30% malignih oboljenja uopće, a pojedinačno je najčešći preventabilni uzrok raka u svijetu, veli dr. Lazarić-Zec.
Nažalost, podatak o učestalosti pušenja u odraslom stanovništvu Pule ni Istarske županije nemamo.
Prosvjed ispred cementare ovog kolovoza
U 2019.g. provedena je Europska zdravstvena anketa, a rezultate za našu zemlju objavio je HZJZ i, prema dobivenim podacima, 22,1% stanovnika Hrvatskoj su svakodnevni pušači; 25,6% muškaraca i 19,5% žena. Uspoređujući učestalost svakodnevnog pušenja u zemljama članicama Europske unije, nalazimo se na petom mjestu i, iako redovito puši više muškaraca nego žena, treći smo po učestalosti pušenja među ženama u EU-u. Prema nekim ranijim istraživanjima, primjerice Hrvatskoj zdravstvenoj anketi iz 2003., Istarska županija se ubrajala u grupu županija s najvećim udjelom pušača.
Industrija i rak pluća. Kako naći vezu?
Konačno, ako se i govori o mogućoj vezi industrije i bolesti, postoji jedan prepoznati problem koji je Pulu opterećivao desetljećima, a to je – azbest.
- Jedan od uzroka odstupanja u odnosu na županijski i državni prosjek nekadašnje je profesionalno izlaganje azbestu i bolest azbestoze, od koje su oboljeli mnoge osobe u Puli, kaže nam dr. Lazarić-Zec.
Podsjetimo, azbest se desetljećima koristio kao izolacijski materijal. S obzirom na to da dugo nije bila utvrđena njegova opasnost za dišne organe, njime se baratalo bez posebne zaštite pa su njegovim štetnim posljedicama bili izloženi brojni djelatnici na građevini i u brodogradnji.
Vrijedi napomenuti da su u Puli, u odnosu na ostatak županije, od. 2015. do 2019.godine bile više stope incidencije i za nekoliko drugih tipova karcinoma, poput debelog crijeva i dojke, dok je, primjerice rak prostate rjeđi na razini Pule nego na razini Istarske županije.
dr. Lazarić-Zec
Dr. Lazarić-Zec naglašava i da je važan čimbenik u nastanku raka i starenje, jer s godinama obrambeni mehanizmi slabe, a akumulira se izloženost štetnim utjecajima, no zbog toga se uvijek u obzir uzimaju dobno standardizirani podaci.
Liječnicu smo upitali i što bi trebalo učiniti kada bi se htjela istražiti moguća veza između onečišćenja ili rada nekog postrojenja poput cementare i zdravlja.
- U suradnji s Gradom i Županijom, može se provesti epidemiološka studija i istraživanje, uz praćenje pokazatelja koji su vezani uz tehnološki proces potencijalnog onečišćivača, zdravstvenih i bioloških pokazatelja u stanovništvu pod mogućim utjecajem. To se, primjerice, i napravilo za ŽCGO Kaštijun, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Medicinskim fakultetom u Rijeci, praćenjem ekoloških i humanih bioloških pokazatelja i nije nađena direktna poveznica između okolišnih čimbenika i zdravlja ispitanika s područja ŽCGO Kaštijun. Prema praćenju i dobivenim rezultatima pojavnost neugodnih mirisa narušila je kvalitetu života u naseljima, objašnjava liječnica, dodajući da je provedena anketa koja je ukazala na zabrinutost ispitanika zbog stanja okoliša i njegovog mogućeg utjecaja na kvalitetu života.
Kaštijun
- Valja naglasiti da je na osnovu dobivenih rezultata načina života i procjene kvalitete prehrane mještana u blizini ŽCGO Kaštijun, zaključeno da su ispitanici u umjerenom riziku za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, među koje se ubraja i rak, povezanih s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću zbog prekomjernog unosa ukupnih masti, osobito zasićenih i trans-masnih kiselina i kolesterola, te natrija, kao i nedovoljnog unosa vitamina D, selena i fenolnih spojeva, čime im je smanjen zaštitni imunološki odgovor tijela. Ovo se odnosilo na dvije petine ispitanika, dodaje liječnica.
No, doznajemo da je slično istraživanje provedeno 2015.godine na Labinštini, kada su se analizirali kvaliteta zraka i zdravstveni pokazatelji o pobolu i smrtnosti. Na osnovi analiziranih pokazatelja - bolesti dišnog sustava, kroničnih bolesti donjeg dišnog sustava, zloćudnih novotvorina te raka dušnika, bronha i pluća - za Labinštinu nisu utvrđene razlike u odnosu na Istarsku županiju i Republiku Hrvatsku.
Za pulsku cementaru pak do sada upita nije bilo.
- Za sada nije zatražena izrada epidemiološke studije za područje oko cementare, ali uvijek se može pokrenuti na zahtjev. Potrebno je naglasiti da je provedba studije kompleksan i dugoročan zadatak, koji uključuje eksperte iz različitih područja pa nema mnogo takvih primjera u Hrvatskoj. Ukoliko dobijemo zahtjev za provedbu studije, NZZJZIŽ će sukladno projektnom zadatku iznaći partnere izvan djelokruga svoje djelatnosti, zaključila je liječnica, uz napomenu da se povišena koncentracija sumpor dioksida o kojoj se najintenzivnije priča ne može dovesti u vezu s malignim oboljenjima jer se on smatra iritansom, ali ne i kancerogenom tvari, zaključuje dr. Lazarić-Zec.
Nakon sastanka s ministricom Marijom Vučković na temu cementare
Grad će zatražiti epidemiološku studiju
Na kraju, je li karcinom pluća u porastu? Jeste, ali na globalnoj razini! A ovo se, nažalost, odnosi i na druge vrste karcinoma. Uz sve veću pojavnost malignih oboljenja u zemljama u razvoju, očekuje se da će krivulja pojavnosti karcinoma i na globalnoj razini nastaviti ići prema gore.
Što se cementare pak tiče, od Calucema je zatraženo postavljanje mjernog uređaja koji će u zraku evidentirati čestice PM 2,5 i PM 10, koje sadržavaju kancerogeni crni ugljik, a nakon posljednjeg sastanka s predstavnicima javnog zdravstva, Županije i Calucema, pulski gradonačelnik Filip Zoričič rekao nam je sljedeće: dogovorili da ćemo mi, preko Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, ići u epidemiološke mjere i monitoring buke, koje će Zavod provesti. Tvornica će izložiti također 17. rujna poboljšanja u tehnologiji i rokove."