STANISLAV PEHAREC: Danas je druženje djece s roditeljima, braćom ili prijateljima zamijenjeno mobitelima i računalnim igricama. DIO ADOLESCENATA IMA SKLONOST SAMOOZLJEĐIVANJU

Razgovarao i snimio Saša Jokić

Povoda za razgovor s vrhunskim liječnikom ne nedostaje. Od sve izraženijeg problema pretjeranog korištenja mobitela i njihovog lošeg utjecaja na psiho-fizičko zdravlje djece, preko problema slabe mobilnosti i dječje pretilosti, pa do kifoze, skolioze, diskus hernije ili 'smrznutog ramena' koji značajno smanjuju kvalitetu života. 

Jedan od ponajboljih sugovornika za navedene teme je pulski stručnjak doc. dr. sc. Stanislav Peharec, koji na temelju svog 40-godišnjeg iskustva na području rehabilitacije biomehanike ljudskog tijela, ima prebogato iskustvo i znanje, bez obzira da li je riječ o akutnim ili kroničnim problemima.

Izazovi suvremenog doba

Živimo u novom vremenu, kada nam tehnologija 'krade' i ono malo slobodnog vremena. Na jednu stranu nam olakšava život i osvaja naše umne procese, ali nas tjelesno porobljava zbog dugotrajnog boravka u neprirodnim položajima tijela. Hoće li se po Vašem mišljenju generacije koje dolaze uspjeti izvući iz ove klopke?

- Suvremeni način života u najvećoj mjeri usmjeravaju različite vrsta propagande koje koristeći moć digitalnih medija kreiraju društvo potrošača. Zadovoljavanje bioloških, psiholoških i socijalnih pretpostavki zdravlja i zadovoljstva značajno su zanemareni i zamijenjeni su nametnutim, uglavnom materijalnim, koje se mogu brzo i lako kupiti.

Usmjerenost na pretežito zadovoljavanje nefizioloških potreba čovjeka otuđuje čovjeka od njegove prirode. Vrtoglavi napredak suvremenih tehnologija kao što su računala i internet čovjeku u velikoj mjeri pomažu, ali ga ujedno vezuju za rad za računalom. Kao posljedica takvog načina rada i života značajno se smanjenje tjelesna aktivnosti suvremenog čovjeka. Kada tome dodamo nezdravu ishranu, često samo brzu hranu, jer nemamo vremena za njenu pripremu, zatim povećanu izloženost stresu i socijalnu otuđenost, kao rezultat imamo da su u više od 90 posto razlozi umiranja maligne bolesti, bolesti krvnih žila i srca, povišeni krvni tlak i dijabetes, a koje su najuže povezane s nekretanjem i pretilosti. 

Iz ovih razloga proizlazi potreba promoviranja zdravog načina života i educiranje da je vježbanje i bavljenje sportom iznimno važno u očuvanju i unaprjeđenju zdravlja. Nažalost u Hrvatskoj je 65 posto odraslih nedovoljno fizički aktivno. Za one koji život provode sjedeći, naglasio bih da sport i fizička aktivnost predstavljaju najmoćnije sredstvo za pravilni razvoj od djetinjstva do starosti i najmoćnije sredstvo u prevenciji bolesti od kojih najčešće obolijevamo.  

S tim u svezi, svjedoci smo kako roditelji guraju djeci mobitele u ruke dok su još u pelenama kako bi se umirila. Neka istraživanja govore kako djeca i mladi provode u prosjeku tri sata dnevno na mobitelu, tabletu ili drugim gadgetima. Koje bi mogle biti posljedice takvog načina života na kralježnicu? 

- Za zdravi fizički, psihološki i socijalni razvoj najvažnije je formiranje zdravih navika i pozitivna sredina u kojoj se razvijaju i odgajaju. Djeca prve obrasce ponašanja usvajaju u obitelji, zatim školi i sredini u kojoj žive. Uočljiv je izostanak kvalitetnog utjecaja na stvaranje sustava vrijednosti, prihvatljivog ponašanja, moralnih normi kao i izostanak isticanja pozitivnih uzora. Ulogu stvaranja sustava vrijednosti, uzora mladima preuzela je televizija, PC i posebice mobiteli koji prikazuju nerealne životne vrijednosti i nametanje virtualnih junaka s osnovnim obrascem ponašanja agresivnog zadovoljavanja svojih materijalnih potreba.

Prosječno djeca u Hrvatskoj sjede pred ekranima 4 sata dnevno. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije je do 2 sata, a to se u Hrvatskoj odnosi na 12 posto dječaka i 16 posto djevojčica. Roditelji zbog zauzetosti sve manje posvećuju pažnje djeci. Škola se uglavnom bavi serviranjem znanja, odgojna uloga se u velikoj mjeri zanemarila. Djeca provode život u otuđenosti ili u krugu malog broja braće ili prijatelja. Druženje djece s roditeljima, braćom ili prijateljima je zamijenjeno mobitelima i računalnim igricama. Nedavno je objavljeno da 15-35 posto adolescenata ima sklonost samoozljeđivanju. Previše vremena provedeno na internetu narušava pozornost, smanjuje sposobnost radnoga pamćenja i usredotočenosti na pojedine zadaće koje treba izvršiti od početka do kraja. Zbog toga slabi sposobnost samostalnoga planiranja, kratkoročno i dugoročno pamćenje i izvršavanja zadataka koje zahtijevaju odgodu. Iako je internet vrijedan izvor podataka za učenje, djecu moramo naučiti da tehnologije trebamo prilagoditi njihovim realnim potrebama i koristiti ih s odgovarajućom mjerom. Svjetski poznati psihijatar i neuro znanstvenik Manfred Spitzer govori da je korištenje tehnologije kao korištenje alkohola. Isto tako ističe da su pametni telefoni i računala fantastični alati za posao, ali ne i fantastično sredstvo s kojim naša djeca trebaju provoditi slobodno vrijeme. Digitalni mediji stvaraju ovisnost i zaustavljaju rast mozga, razvoj govora, narušava tjelesni, psihički i socijalni razvoj djeteta. Spitzer govori da 8-godišnjak, 10-godišnjak pa čak 12-godišnjak ne bi trebao imati pametni telefon.

Djeca bez tjelesne aktivnosti

Preventiva po tom pitanju u školama i obrazovnom sustavu je obično samo 'mrtvo slovo na papiru'. Što bi trebalo promijeniti da nam djeca ne budu grbava i iskrivljena? Primjerice uvođenje barem jednog školskog sata tjedno gdje bi uz kinezioterapeuta djeca učila vježbe neophodne za pravilno držanje?

- U Hrvatskoj 65-90 posto djece ima manje od minimuma tjelesne aktivnosti neophodne za zdravi razvoj. Kontinuirano je opadanje broja djece koja se bave sportom u klubovima i školskim sportskim društvima. Prema jednoj studiji u školskim sportskim društvima je 2017. godine bilo uključeno 16 posto dječaka i 4 posto djevojčica. 90 posto učenika do kraja srednje škole ne ispunjava preporuke tjelesne aktivnosti od minimalnih 60 minuta dnevno. Poražavajuća je činjenica da školstvo za djecu osigurava svega oko 4 minute tjelesne aktivnosti dnevno.

Nažalost zbog epidemije uzrokovane COVID-om, sportom se prestalo baviti 32 tisuće djece koja su se redovito bavila nekim od sportova. Igrališta i livade koji su bili nekada ispunjeni djecom, zamijenila su lijepo opremljena vanjska igrališta na kojima sada ima vrlo malo djece. Dječju igru i igrališta su zamijenili  mobiteli i računalne igrice. Osim tjelesne neaktivnosti, opterećenja teškim školskim torbama, često neodgovarajuće školske klupe i stolice te prekomjerna težina velikog broja djece ima za posljedicu povećani broj djece s lošim držanjem i deformacijama.

U Hrvatskoj čak 35 posto osmogodišnjaka ima višak kilograma, a od toga se 14,8 posto smatra pretilim od kojih je 42 posto dječaka iz primorskih gradova. Isto tako zabrinjava podatak da 14 posto roditelja uopće ne primjećuje da im djeca imaju prekomjernu težinu, a niti jedan roditelj ne primjećuje da im je dijete pretilo. Glede ovih podataka očigledno je zanemarivanje važnosti dječje aktivnosti zbog čega se više godina zalažem za uvođenje svakodnevnog sata tjelesne aktivnosti što bi bilo od velikog značaja za zdravi razvoj djece. Za normalan razvitak djeteta ne smije se zanemariti važnost kretanja, gibanja, druženja s vršnjacima i igre.

Bavljenje sportom svakako treba pozdraviti. Ali za dijete nije isto igrati 'graničara' ili slijediti ambicije roditelja koji žele da im djeca budu kao Luka Modrić ili Janica Kostelić. Imali li smisla djecu od najranije dobi izlagati napornim treninzima koji često nisu praćeni adekvatnom pripremom i oporavkom?                                                                                  

- Moramo razlikovati sport kao ljudsku potrebu za kretanjem i sport kao profesiju. Mislim da dijete kroz odrastanje odabire kojom se profesijom ili zanimanjem želi baviti. Ako je to sport onda to treba prepustiti stručnim trenerima koji rade s djecom. Nerealni roditelji i nestručni treneri zasigurno nanose veliku nepravdu djetetu i štete za cijeli daljnji život. Nažalost takvih primjera ima često i mislim da to treba oštro kažnjavati s ciljem zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja djece.

Više koristi od sporta nego štete

Moja nastavnica iz tjelesnog iz druge polovice 80-ih, znala je govoriti: sportom ka trajnom invaliditetu. Da li je to istina?                                                                                   

- Apsolutno se ne slažem s ovom izjavom profesorice. Daleko je više koristi nego štete od bavljenja sportom. Negativnost možemo vezati uz vrhunski sport, koji prekomjernim opterećenjima treninzima i velikom brojem utakmica - sportaše pretvaraju u suvremene gladijatore, što povećava rizik od ozljeđivanja, a i bolesti. Kao odgovor na mogućnost ozljeđivanja tijekom sportskog treninga volim kazati bolje ozlijeđen zbog treninga nego bolestan zbog nekretanja. Jedna mudra izreka glasi 'Ako ne trčite dok ste zdravi, morati ćete kada se razbolite' (Horace, Rimski pjesnik).

Činjenica je da pulska Opća bolnica, a naročito fizijatrija već duže vrijeme ima problem s nedostatkom liječnika. Dobiti fizikalnu terapiju ravno je dobitku na lutriji. Istovremeno svi znaju za djelotvornost i učinkovitost tjelovježbe. Zašto je pacijentima tako teško pomoći samima sebi i redovito vježbati barem ono što je u njihovoj moći?        

- To si pitanje 'nevoljkosti za vježbanje' postavljam od kada radim. Nekoliko je razloga tomu. Prvo izostaje formiranje zdravih navika što počinje od najranije dobi djeteta u kući, vrtiću i kasnije tijekom školovanja. Nedovoljno informiranje o pozitivnim učincima na zdravlje bavljenje sportom. Za promociju tjelesne aktivnosti i vježbanja od velike pomoći su javna glasila, poticanje različitih sportskih manifestacija, inicijativa za ponovno oživljavanje školskog sporta. Kvalitetna edukcija trenera i kineziterapeuta.  

Trenutno  se nalazimo u kalendarskoj zimi, s tim u svezi često se spominje termin – reuma i reumatološki problemi. Možete li nam objasniti utjecaj hipotermije, odnosno pothlađenosti na ljudsko tijelo? Koliko tu možemo sami doprinijeti da izbjegnemo primjerice reumatsku groznicu ili ne ohladimo kosti i zglobove do ukočenosti?                  

- Zima kao godišnje doba donosi hladnoću koja utječe na promjene u cirkulaciji, zatim kraći dani zbog čega se manje krećemo i to je period godine kada više jedemo. Sve su to elementi koji nepovoljno utječu na naše zdravlje posebice koštano-zglobni, mišićni i periferni živčani sustav. Ako se pravilno odijevamo, održavamo redovitu tjelesnu aktivnost i pazimo da ne pretjerujemo s lošom ishranom posljedice zime nećemo značajno osjetiti.

Kada smo već kod vaše uže specijalnosti, možete našim čitateljima objasniti utjecaj, primjerice kifoze, skolioze, diskus hernije ili 'smrznutog ramena' na nerijetko smanjenu kvalitetu života pojedinca?                                                                  

- Prvi dio pitanja se odnosi na deformacije kralježnice kao što su skolioza i kifoza. One uglavnom nastaju u periodu razvoja, odnosno puberteta iz više poznatih ili nepoznatih razloga. Deformacije kralježnice nepravilno opterećuju pojedina tkiva što može dovesti do njihova oštećenja ili ubrzane degeneracije te na taj način izazvati bolna stanja. Ako osoba s deformacijom pravilno vježba, aktivira kompenzacijske mehanizme koji sprječavaju oštećenja ili ubrzanu degeneraciju. Kifoza zbog promjena volumena prsnog koša - gdje su smještena pluća - mogu smanjiti respiratorne kapacitete i s njima povezane smetnje.              

Drugi dio pitanja se odnosi na oštećenje intervertebralnih diskova u kralježnici, odnosno diskus hernije. Oštećenje intervertebralnih diskova su vrlo rijetka u djetinjstvu i rjeđa u starosti kada prevladavaju degenerativni procesi, a najčešća su u srednjoj dobi. Tako su neka istraživanja pokazala da je učestalost hernije diska u srednjoj dobi u više od 30 posto ispitanika. Od tako velikog broja osoba s oštećenjem diska samo su neki simptomatski, znači praćeni bolom. Ako hernija diska izazove upalu, tada je prisutna i bol, dok ako izostaje upala tada je ta osoba bez boli ili asimptomatska. Iako se bol u leđima najčešće povezuje sa diskovima i promjene drugih tkiva kao što su mišići, zglobovi i kralješci mogu biti izvor bola. Treći razlog bolova u leđima može biti refleksna bol nekoga oboljelog organa.

Smrznuto rame kako i samo ime kaže predstavlja upalni proces pojedinih tkiva ramenog zgloba praćen intenzivnom boli, potpunim ili gotovo potpunim ograničenjem pokreta. Takvo stanje zahtijeva dugotrajno liječenje i opravak. 

Može li bolesna kralježnica biti okidač za druge bolesti?      

- Bolesna kralježnica sa kičmenom moždinom i živcima može biti okidač disfunkcije ili bolesti drugih dijelova tijela.

Ljudima je teško vježbati

Još je Rimski filozof i književnik Seneca govorio kako je 'Želja za zdravljem, uvijek bila – pola zdravlja'. Kako danas tumačiti tu misao? Da li je zaista dovoljna samo želja, ili trebamo u proces ozdravljenja uključiti nešto više? Primjerice samodisciplinu ili moramo više slušati što nam govore liječnici?

- Mogu Vam odgovoriti na postavljeno pitanje na dva načina. Jednostavno, koristeći se narodnom mudrosti 'Nije teško znati što treba, teško je samo to raditi' i sa time povezano 'Kada ima volje, ima i načina'. Drugo, malo duže... Što znači pojam zdravlje i što činiti da bi ga sačuvali i održali. Tumačenje zdravlja nije jednostavno i pragmatično kako je ono samo odsustvo bolesti. Takva jednostavna definicija nas upućuje samo na ono što je fizičko odnosno biološko. No zdravlje je puno više od toga. Isto tako ono podrazumijeva i psihološku i socijalnu dimenziju. Što znači da osim bioloških pokazatelja zdravlja čovjek ima potrebu za psihološkim zadovoljstvom samim sobom i svijetom u kojemu živimo. Pored tog čovjek je i društveno biće, stvoren je da živi u zajednici gradeći pozitivne odnose s drugima. Na kraju važan je i subjektivni  osjećaj zdravlja, psihološkog zadovoljstva i prihvaćenosti u društvu.                                      

Definicija Svjetske Zdravstvene Organizacije (SZO), koja  zdravlje opisuje kao 'psihičko, fizičko i socijalno blagostanje, a ne samo puka odsutnost bolesti ili slabosti'. Kroz povijest, svako vrijeme je imalo svoje vrste ugroze ljudskog zdravlja i kvalitete ljudskog života. Današnji čovjek možemo slobodno reći relativno dugo živi. Razlog tomu je razvoj i dostupnost medicine kao i porast svijesti o zdravom načinu života. Ipak, nije sve tako sjajno, brojne su ugroze ljudskog zdravlja - biološke, psihološke i socijalne prirode. Zabrinjava činjenica da je veliki porast kroničnih oboljenja zbog povećane tjelesne težine i smanjenja tjelesne aktivnosti. Pored poznavanja ovih činjenica mali su pomaci u pozitivnom smjeru. Jednostavno, ljudima je teško vježbati, biti discipliniran i ustrajan.  U preobilju mogućnosti i zarobljenosti brojnim nevažnim sadržajima koje nam servira suvremeni svijet digitalizacije i želje za materijalnim, otuđili su čovjeka od njegove prirode. To otuđenje je razlogom pojave pojedinih bolesti epidemijskih razmjera. Jedna uzrečica kaže  'Odabirom pravih vrijednosti, a ne lako dostupnih , dobit ćete trajnu sreću, a ne privremeno zadovoljstvo'. 

Majstori joge za kralježnicu kažu da je ona – os života. Na istarskom dijalektu se pak za leđa koristi izraz – život. Koliko u tome ima istine i da li su ljudi svjesni toga?       

- Kralježnica predstavlja osovinu našega tijela koju sačinjavaju kralješci. Unutar kralježnice se nalazi kičmena moždina iz koje se na svakom pojedinom segmentu izdvajaju periferni živci. Kičmena moždina i živci povezuju mozak sa svim dijelovima tijela i preko njih mozak potiče i kontrolira cjelokupni rad ili funkcioniranje našega tijela. S obzirom na svoju specifičnu i složenu građu te ekscentrični smještaj u trupu, izložena je velikim opterećenjima zbog čega se događaju različite degenerativne promjene i bolna stanja. Karakteristično je za bol u kralježnici da ju je vrlo teško kontrolirati ili brzo i učinkovito otkloniti. Ona zahtijeva stručno znanje, primjenu odgovarajućih postupaka prilagođenih samom pacijentu i samodisciplinu pacijenta u provođenju vježbi. Završio bio ovaj razgovor mudrom izrekom Aldous Huxleya koja nas potiče da sami možemo najviše učiniti za svoje zdravlje. 'Samo je jedan kutak svemira koji sigurno možete promijeniti, a to ste vi sami'.