Život

zbog nestašica krvi u KBC Rijeka

U Labinu pomogli spasiti živote: 64 građana darovalo krv, njih 11 prvi put

Prvi put krv je darovalo 11 osoba, a to su Adriano Atanasković, Ivan Farkaš, Luka Hrvatin, Thomas Katičić, Olivera Krištofić, Leana Licul Beroš, Irina Načinović, Klara Načinović, Noel Primožić, Silvia Stepančić i Ivan Verbanac. "Zahvaljujemo svima koji su se odazvali pozivu i pomogli spasiti živote", poručuju iz labinskog Crvenog križa


 
2 min
Zoran Angeleski
Prvo darivanje krvi - Irina Načinović

Prvi put krv je darovalo 11 osoba, a to su Adriano Atanasković, Ivan Farkaš, Luka Hrvatin, Thomas Katičić, Olivera Krištofić, Leana Licul Beroš, Irina Načinović, Klara Načinović, Noel Primožić, Silvia Stepančić i Ivan Verbanac. "Zahvaljujemo svima koji su se odazvali pozivu i pomogli spasiti živote", poručuju iz labinskog Crvenog križa

Šezdeset i četiri Labinjanki i Labinjana darovalo je krv na prekjučerašnjoj akciji darivanja, organizirane zbog nestašica krvi u KBC Rijeka.

- Zahvaljujemo svima koji su se odazvali pozivu i pomogli spasiti živote, poručuju iz labinskog Crvenog križa.

Prvo darivanje krvi: Thomas Katičić i Ivan Farkaš

Akciji je prethodio apel za svim, a pogotovo za nula krvnim grupama, ali i prethodno relativno lošiji odaziv darivatelja zbog činjenice da velik dio građana u izolaciji, samoizolaciji ili oporavku od Covida koji su imali u razdoblju kraćem od 28 dana, koliko treba proći da bi se darovala krv.

Luka Hrvatin - također prvo iskustvo

Na ovoj akciji, gotovo svaki peti darivatelj krv je darovao prvi puta (11 osoba), a to su Adriano Atanasković, Ivan Farkaš, Luka Hrvatin, Thomas Katičić, Olivera Krištofić, Leana Licul Beroš, Irina Načinović, Klara Načinović, Noel Primožić, Silvia Stepančić i Ivan Verbanac.

Silvia Stepančić

Sljedeća akcija darivanja krvi u Labinu održat će se u subotu, 5. ožujka.

ŠTETI LI DARIVANJE KRVI ZDRAVLJU?

Darivanje krvi, navode u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, ne šteti zdravlju ako se provedu svi propisani postupci pri odabiru darivatelja krvi.

Noel Primožić

Svaka zdrava osoba između 18 i 65 (70) godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, tri do četiri puta tijekom jedne godine.

Zdrav organizam darivatelja krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi: već unutar 24 sata organizam nadoknadi tekući dio krvi - plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita. Eritrociti se nadoknade unutar četiri do šest tjedana.

Ivan Verbanac

Kako se navodi na stranicama Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja, i to uz ove smjernice:

Dob: od 18 do 65 godina, do 60 godina ako krv daje prvi put, do 70 godina jednom do dvaput godišnje nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine.

Tjelesna težina: iznad 55 kg, proporcionalna visini.

Tjelesna temperatura: do 37°C.

Krvni tlak: sistolični 100 do 180 mm Hg, dijastolični 60 do 110 mm Hg.

Puls: 50 do 100 otkucaja u minuti.

Hemoglobin: muškarci 135 g/L, žene 125 g/L.

Muškarci u Hrvatskoj, pune krvi, smiju dati krv do četiri puta godišnje, s razmakom između darivanja od tri mjeseca.

Žene, darivateljice pune krvi, smiju dati krv do tri puta godišnje, s razmakom između darivanja od četiri mjeseca.


Foto: Gradsko društvo Crveni križ Labin

Nastavite čitati

Istra
 

Otpada nikad više, brige nikad manje, a turistička sezona pred vratima. Režemo li granu na kojoj sjedimo?

Masovno bacanje otpada u prirodu dobilo je svoju dionicu i na Caminu Istrianu. Azbestne ploče u zelenoj travi naše su duhovno ogledalo * Imamo i priču o otpadu koji nastaje čerečenjem propalih pulskih tvrtki Istra i Puljanka koje predvodi pogrebnik Predrag Đorđević * Teško se prisjetiti svih pročelnika u mandatu gradonačelnika Pule Filipa Zoričića. Štoviše, sastav pročelničke ekipe s početka 2022. godine uglavnom je promijenjen. Detaljnije čitajte sutra

Istra
 

Izložba stotinjak predmeta iz svih muzejskih zbirki na kojima je prikazano ljudsko lice od antičkog do suvremenog razdoblja

Najvećim dijelom riječ je o predmetima koje javnost dosad nije imala prilike vidjeti, kao i o novim akvizicijama i recentnijim arheološkim nalazima iznimne vrijednosti. "Ova će nas izložba suočiti s licima naše prošlosti i na taj nam način možda najbolje pokazati budućnost i koliko je važno da njegujemo ostavštinu koju smo dobili u nasljeđe", rekao je na otvorenju porečki gradonačelnik Loris Peršurić

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.