Život

U Istri se obilježava Dan ružičastih majica

U prošloj je godini, na području Istre, zabilježeno 12 kaznenih djela vršnjačkog nasilja

Ono s čime se policijski službenici u posljednje vrijeme sve češće susreću je i nasilje među mladima koje se događa u virtualnom svijetu, odnosno putem interneta, a koje se odnosi na vrijeđanje i omalovažavanje


 
2 min
Istra24

Ono s čime se policijski službenici u posljednje vrijeme sve češće susreću je i nasilje među mladima koje se događa u virtualnom svijetu, odnosno putem interneta, a koje se odnosi na vrijeđanje i omalovažavanje

U 2021. godini, na području PU istarske, po problematici vršnjačkog nasilja evidentirano je ukupno 12 kaznenih djela, i to: četiri kaznena djela povrede djetetovih prava, tri kaznena djela prijetnje, po dva kaznena djela  tjelesne ozljede i iskorištavanja djece za pornografiju te jedno kazneno djelo protiv spolne slobode. Osim za počinjenje kaznenih djela na štetu njihovih vršnjaka, policija je prijavila i 13 maloljetnika radi počinjenja prekršaja remećenja javnog reda i mira. Evidentiran je i određen broj događaja u kojima nisu utvrđeni ni elementi kaznenog djela ni prekršaja, no policija je i o tim slučajevima obavijestila nadležni centar za socijalnu skrb i državno odvjetništvo za mladež.

U cilju povećanja svijesti građana o problemu vršnjačkog nasilja, posljednje srijede u veljači obilježava se diljem svijeta Dan ružičastih majica. Ideja o obilježavanju ovog dana javila se 2007. godine u Kanadi, kada je dječak koji je došao u školu u ružičastoj majici, u znak podrške svojoj oboljeloj majci, postao žrtva nasilja. U znak podrške tom dječaku, njegovi školski kolege također su odjenuli ružičaste majice, a njihova poruka protiv nasilja uskoro je poprimila globalni karakter. U Hrvatskoj je od 2017. godine taj dan proglašen Nacionalnim danom borbe protiv vršnjačkog nasilja.

Nasilje među mladima uključuje širok spektar neprihvatljivog ponašanja među djecom – od nazivanja pogrdnim imenima, prijetnji, ogovaranja, ignoriranja, omalovažavanja pa sve do fizičkih sukoba. Među mladima je osobito zabrinjavajuće nasilništvo ili tzv. bullying, a radi se o obliku agresivnog ponašanja, koje obično traje duže vrijeme te je opetovano usmjereno na istu osobu, od strane jednog ili više učenika (jači protiv slabijeg ili grupa protiv pojedinca). Ono s čime se policijski službenici u posljednje vrijeme sve češće susreću je i nasilje među mladima koje se događa u virtualnom svijetu, odnosno putem interneta, a koje se odnosi na vrijeđanje i omalovažavanje.

Osim što djeluje represivno kad se nasilje dogodi, policija ima i preventivnu ulogu u suzbijanju vršnjačkog nasilja. Surađuje s obrazovnim institucijama, zdravstvenim djelatnicima, centrima za socijalnu skrb i drugim službama te nastoji osvijestiti javnost da vršnjačko nasilje nije prihvatljiv oblik ponašanja i da ga treba prijaviti. Policijski službenici sudjeluju u raznim radionicama s djecom, drže predavanja u školama za učenike i roditelje, organiziraju radne sastanke svih mjerodavnih institucija i direktnim kontaktom s građanima nastoje ukazati na ozbiljnost problema i stvoriti s njima osjećaj povjerenja.

Dan ružičastih majica

Ove godine Policijska uprava istarska osmislila je preventivnu aktivnost u suradnji sa Sportskom zajednicom Istarske županije pa će tako sportski klubovi koji treniraju djecu od petog do osmog razreda posvetiti jedan trening u ovom ili sljedećem tjednu borbi protiv vršnjačkog nasilja. Djeca će odjenuti neki ružičasti predmet (majica, šal, traka za kosu i sl), a treneri će ih prije treninga uz pomoć letka koji je izradila policijska uprava upoznati kako mogu prepoznati je li netko žrtva nasilja, što se sve smatra nasiljem i kome to mogu prijaviti. Na ovaj način policija želi senzibilizirati javnost na problem vršnjačkog nasilja i poslati jasnu poruku da nasilju nema mjesta u dvoranama, na sportskim terenima, u bazenima, na igralištima i u školskim klupama.


FOTO: PU Istarska

Nastavite čitati

Istra
 

EVA HUSAK BAČAC, VODITELJICA CENTRA ZA POMOĆ DJECI "OAZA": Istra i Dalmacija imaju najmanji broj udomiteljskih obitelji, a najviši standard

- E sad povezano uz standard (a s tim i mogućnosti) došli smo do toga da kod izbora pomoći drugom ili sebi samom, u pravilu se odlučujemo za ovo drugo. Konkretno, slobodni stan, apartman ili kuću "isplativije" je rentati i zaraditi. Zvuči kruto i bezdušno. No, nažalost to je svijet u kojem živimo i u kojem je puno lakše odmahnuti rukom i reći "neka institucije odrade svoj posao", kaže Eva Husak Bačac, voditeljica Centra za pomoć djeci Oaza

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.