Europskog dabra na ovim prostorima nije se moglo vidjeti od kraja 19. stoljeća, da bi ga 1996. godine vratili na tlo Lijepe naše u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj“, a od tada, kao životinja koja nema prirodnog neprijatelja, raširio se vrtoglavom brzinom i počeo raditi probleme
Europskog dabra na ovim prostorima nije se moglo vidjeti od kraja 19. stoljeća, da bi ga 1996. godine vratili na tlo Lijepe naše u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj“, a od tada, kao životinja koja nema prirodnog neprijatelja, raširio se vrtoglavom brzinom i počeo raditi probleme
Europskog dabra na ovim prostorima nije se moglo vidjeti od kraja 19. stoljeća, da bi ga 1996. godine vratili na tlo Lijepe naše u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj“, a od tada, kao životinja koja nema prirodnog neprijatelja, raširio se vrtoglavom brzinom i počeo raditi probleme.
Stanovnici uz potok Koprivnica, koji teče kroz sam grad, već neko vrijeme negoduju zbog šteta koje im po vrtovima i dvorištima uzrokuje dabar. Njegova dužina može doseći do metra, težak je do 30 kilograma, a kad ga ugleda u vodi prolaznik često pomisli kako poveći pas traži zaštitu od sunca.
Kako je Hini objasnio Krešimir Krapinec, profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu koji se bavi gospodarenjem životinjskim vrstama, dabrovi su na nekoliko mjesta u Hrvatskoj pušteni u prirodu da bi se obnovila njihova prisutnost.
Među lokalitetima gdje je dabar pušten 1997. godine jest i rijeka Drava kod Legrada. Nije mu trebalo dugo da se kao invazivna vrsta počne širiti vrtoglavom brzinom. Uglavnom se kreće uzvodno, a dragi su mu i pritoci rijekama.
„Uopće nije čudno što se dabar nastanio nekoliko kilometara od Drave, čak u središtu Koprivnice“, kaže Krapinec dodajući kako ga često viđaju rekreativci koji šeću uz potok. Ako ga i ne vidite golim okom, možete pratiti njegovo kretanje jer iza sebe ostavlja srušena stabla i druge tragove koji tište stanovnike uz potok.
Prilikom zadnjih izvida o širenju dabrova prije 12 godina, Krepinec ih je uočio kod Križevaca, na Zelini čak i na Kalniku. Danas ih ima skoro u cijeloj Hrvatskoj, viđa ih se u Nacionalnom parku Plitvice, na Kupi i u Gorskom kotaru, izuzetak je još samo Dalmacija.
Dabrovi se šire brže nego što se očekivalo i zadaju sve više glavobolje stanovništvu uz rijeke, potoke i jezera, kao i stručnjacima koji brinu o uravnoteženoj prisutnosti životinjskih vrsta. Tim više što još uvijek ne postoji plan gospodarenja našim najvećim glodavcem.
Krapinec kaže da se svojevremeno u Podravini strahovalo od širenja bizantskog štakora, koji je uvezen iz SAD-a s namjerom da ga love krznari. No, on se nije proširio, ali nutrija, koja je po veličini između bizantskog štakora i dabra, pobjegla je krznarima iz zatočeništva i počela se širiti. Riječ je također o invazivnoj vrsti, ali ona se ne širi brzo poput dabra, može je se naći tek u Posavini.
Objašnjava da su Danska i Njemačka lovcima oduzele autonomiju u kriznim zonama i angažirale profesionalne timove, a Poljska je lovačkim društvima nametnula izravnu pravnu i financijsku odgovornost za širenje zaraze iz njihovih lovišta
Na Jadranu umjerena bura, u prvom dijelu dana lokalno jaka s olujnim udarima, a poslijepodne i sjeverozapadnjak
Istragom su obuhvaćeni policijska službenica, kći bivšeg paškog gradonačelnika Ante Fabijanića i HDZ-ov vijećnik, koje Uskok tereti da su koristili podatke iz sustava MUP-a za potrebe lokalnih izbora na Pagu * Uskok je u lipnju prošle godine pokrenuo istragu protiv bivšeg gradonačelnika Paga Ante Fabijanića, njegova vozača te direktora paškog komunalnog poduzeća i vlasnika tvrtke preko koje su izvukli novac kako bi podmirili vozačev porezni dug
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
