Baštardini i Pravi

PODIGNITE GLAVU - IZNAD VAS JE MOŽDA PLESNJAK

(FOTO) POČELO JE DOBA 'MRMORENJA' PTICA Sinkronizirani let jata čvoraka i ove jeseni uljepšava nebo nad Pulom

Nitko sa sigurnošću ne zna sve odgovore kada je fenomen 'mrmorenja' čvoraka u pitanju, ali su odgovore na barem neka od pitanja odlučili potražiti fizičari sa sveučilišta Sapienza u Rimu. Pokretni oblaci koji mijenjaju oblik i prepliću se, dok se ptice kreću po tajnom, samo njima poznatom obrascu, nisu rezultat telepatije, kao što mnogi misle, doznali su. Tajna je u fluktuaciji brzine, a ovo maleno čudo prirode moglo bi postati i dobar model za - poljoprivredne dronove sijače


 
2 min
Maja Jokanović ⒸFOTO: Manuel Angelini
Giardini

Nitko sa sigurnošću ne zna sve odgovore kada je fenomen 'mrmorenja' čvoraka u pitanju, ali su odgovore na barem neka od pitanja odlučili potražiti fizičari sa sveučilišta Sapienza u Rimu. Pokretni oblaci koji mijenjaju oblik i prepliću se, dok se ptice kreću po tajnom, samo njima poznatom obrascu, nisu rezultat telepatije, kao što mnogi misle, doznali su. Tajna je u fluktuaciji brzine, a ovo maleno čudo prirode moglo bi postati i dobar model za - poljoprivredne dronove sijače

 Zašto čvorci plešu na nebu? Nitko sa sigurnošću ne zna odgovor na ovo pitanje, ali razdoblje od jeseni do ranog proljeća vrijeme je kada se ove ptice upuštaju u oduševljavajuće zračne zračne manevre, stvarajući na nebu fenomen 'pokretnih oblaka' koji mijenjaju oblik i prepliću se, dok se ptice kreću po tajnom, samo njima poznatom obrascu.

Znanstvenici maleno čudo prirode nazivaju 'rojenje' ili, još češće opisno, 'mrmorenje' (mrmljanje ili murmuracija) jer ptice svojim kretanjem dočaravaju žamor koji nastaje njihovim glasanjem. Ova igra na nebu tako postaje otplesana pjesma koja se rado gleda.

Savršeno sinkronizirano kretanje nije rezultat telepatije, dakako. Dosad najtemeljitiju analizu ovog plesa izradili su fizičari sa sveučilišta Sapienza u Rimu, objavio je BBC, analizirajući video snimke jata čvoraka veličine od 10  do 3.000 ptica, kako bi razvili matematički model za ovakvo ponašanje u jatima. Upotrijebivši potom računalne simulacije umjetnog jata, provjeravali su odgovara li njihov matematički model onome što se događa u stvarnom svijetu.

Njihov matematički model sugerira da čvorci kopiraju putanje leta drugih ptica i fantastični ples postižu uvodeći tek male fluktuacije u brzinu kretanja.

Nema vođe u jatu, već svatko oponaša svoje susjede, zaključeno je tijekom istraživanja, čiji su podaci kasnije objavljeni u znanstvenom časopisu Nature Communications, pa svaka ptica može malo promijeniti svoju brzinu na vrlo jednostavan način.

Znanstvenici kažu da bi studija mogla pomoći u razvoju rojeva dronova koji mogu zajedno letjeti iznad polja kako bi njegovali usjeve. Također bi moglo pomoći u pronalaženju novih načina za praćenje svemirskog otpada, navodi se na BBC-u.

Iako nije izvjesno, biolozi vjeruju da čvorci ovo rade kako bi se zaštitili od grabežljivaca poput sivih sokola, kojima je teško izdvojiti samo jednog čvorka iz mase tisuća koje se vrte.

Kako bilo, ono što jeste poznato jest da je misteriozni ples (kao što plesovima i priliči), rezerviran za rani sumrak, pa vrijedi ponekad pogledati prema nebu – gore je možda baš tada plesnjak.

Mi vam donosimo nekoliko fotografija ovog čarobnog plesa nad pulskim Giardinima koji se odigravao sinoć.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.