Još jedan u nizu sastanaka o problematici Kaštijuna održat će u četvrtak 11. rujna, najavio je ovog tjedna župan Boris Miletić koji će o problemima u Županijskom centru za gospodarenje otpadom razgovarati s novim gradonačelnikom Pule Peđom Grbinom. Većinski vlasnik društva Kaštijun s 51-postotnim udjelom u vlasničkoj strukturi je Grad Pula, a ostalih 49 posto drži Istarska županija.
Nepodnošljiv smrad i ovog ljeta
Već sada se može pretpostaviti da će sastančenje na Forumu proteći u tonu pronalaženja rješenja ali i prebacivanja loptice. Isto se može pretpostaviti da će na sastanak biti pozvani čelnici gradova, općina i komunalnih tvrtki s obzirom na ogromne viškove otpada koji svake turističke sezone preopterećuje istarsku tvornicu otpada, a dolaze iz cijele Istre.
O Kaštijunu su održane tematske sjednice u Gradskom vijeću pule i Županijskoj skupštini....
Ni ovo ljeto nije bila iznimka pa se u ključnim turističkim mjesecima na Kaštijun izlila lavina otpada iz najjačih turističkih središta u Istri, a okolna naselja gušila su se u smradu.
Vrlo vjerojatno će se u četvrtak svi lijepo sastati i nastojati po tisućiti put lamentirati što i kako dalje. Ovako bi to nekako moglo izgledati: "Stavimo glave skupa, Kaštijun nije političko pitanje, gradovi i općine imaju najveću odgovornost jer ne odvajaju otpad, sastav otpada koji stiže je loš i kao takav neupotrebljiv za plasman na tržištu, bale krcate SRF-om gutaju centar, država ne pomaže, nema županijskog Plana gospodarenja otpadom, nema županijskog Prostornog plana koji bi definirao sortirnice, kompostane".
Sve ove teze su već toliko puta izrečene na razno raznim sastancima oko Kaštijuna da bi lako unaprijed i sami mogli sastaviti priopćenje za javnost koje će nadležni, nadamo se, nakon sastanka poslati medijima. No tko zna, možda nas iznenade.
Miletić je kao gradonačelnik davnih dana trebao učiniti puno, puno više
Treba reći da nova pulska vlast na čelu s SDP-ovim Peđom Grbinom, ujedno predstavnikom većinskog vlasnika još nije iznijela nikakav plan oko Kaštijuna. Nedavno je Grbin tek šturo odgovorio "da su se vodili i vode razgovori sa Županijom, kao jednim od članova Društva". Naveo je i da je komunikacija aktivna ne samo sa Županijom, već i s ostalim dionicima sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj Županiji, te da će o konkretnim zaključcima, javnost biti pravovremeno obavještena“.
Bivšeg se gradonačelnka često prozivalo zbog Kaštijuna
U očekivanju najnovijih zaključaka, i dogovora oko restrukturiranja koje se najavljuje godinama, župan Boris Miletić na zadnjoj je sjednici županijske Skupštine izjavio da je uvjeren da se u ovom mandatu, točnije kroz dvije godine Kaštijun može riješiti.
Miletić ponovno poziva na veću odgovornost gradova i općina i njihovih komunalnih poduzeća, a kao da zaboravlja ili se to samo pravi, da je godinama kao gradonačelnik Pule po pitanju Kaštijuna imao platno i škare u svojim rukama.
U fokusu najnovijeg sijela na Forumu zasigurno će biti i "rješavanje otvorenih pitanja gospodarenja otpadom u Istri s naglaskom na kronične probleme u kojima se nalazi ŽCGO osobito zbog viškova otpada koji nastaju tijekom ljeta". Sve smo to već toliko puta čuli…
A što nakon sastanka?
Kaštijun će i dalje biti opterećen prevelikim količinama miješanog komunalnog otpada koji ljeti stvara turistička djelatnost. Kaštijun će i dalje biti krcat količinama otpada koje MBO posTrojenje ne može provariti. Kaštijun će i dalje primati velika količine biootpada jer gradovi i općine nedovoljnO odvajaju. I tako dalje, i tako bliže.
Kirac traži žuran sastanak s Vladom i nadležnim ministrima
Medulinski načelnik Ivan Kirac uputio je ovih dana i apel svim načelnicima i gradonačelnicima u Istri, gradovima i općinama, ali i predstavnicima vlasnika gradonačelniku Pule Peđi Grbinu i županu Borisu Miletiću ali i zahtjev za održavanje hitnog sastanka.
Zahtjevi su išli i prema nadležnoj ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije, ministru turizma, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te svim saborskim zastupnicima s područja Istre.
U najnovijem dopisu Kirac je istaknuo „da jedinom centru za gospodarenje otpadom u Istarskoj županiji nije mjesto na samom jugu poluotoka“.
- Predlažemo i molimo da se u što kraćem roku iznađe način za planiranje i realizaciju još jednog Centra za gospodarenje otpadom u zapadnoj ili središnjoj Istri, naveo je načelnik Medulina u zahtjevima prema nadležnima.
Obraća se i kolegama načelnicima i gradonačelnicima apelirajući na njihova komunalna društva da poduzmu sve moguće mjere kako bi količine predanog otpada bile što manje i kako bi otpad bio što prikladniji za Kaštijun u što manjim količinama.
Prosvjedi su se pokazali kao pucanj u prazno
- Centru nije mjesto u srcu najturističkije Općine u Republici Hrvatskoj uz rubove poljoprivrednih površina, uz naselja koji ljeti višestruko uvećaju broj svojih stanovnika i posjetitelja, u blizini zaštićenog krajolika Gornjeg i Donjeg Kamenjaka. Iz Županije, Fonda i Ministarstava uvjeravali su nas da nismo u pravu, bili smo čak optuživani da se protivimo razvoju zelene Županije, ali nažalost vrijeme je pokazalo da smo u svemu bili u pravu. Štoviše, situacija je mnogo gora nego ona kojoj smo se pribojavali, navodi Kirac.
Ponovno upozorava da Centar nije uopće dimenzioniran za količine otpada koje dolaze na obradu, te se skraćuje vrijeme obrade što uzrokuje neugodne mirise koji se šire iz odlagališta na okolna naselja općine Medulin, osobito naselja Vinkuran, Valbonaša, Vintijan, Banjole i Pomer.
Među ostalim ističe da se u Centar dovozi neprikladan otpad što otežava njegovu obradu, osobito stoga što osobito turističke tvrtke i ugostitelji ne odvajaju bio otpad.
"Većina gradova i općina u Županiji ima porazne rezultate u odvojenom prikupljanju otpada. SRF koji je rezultat obrade otpada je loše kvalitete, te ne samo da se ne prodaje (kako je bilo prezentirano kod planiranja Centra) već Centar muku muči s pronalaskom subjekta koji bi ga bio spreman preuzeti (naravno uz znatno plaćanje), a u međuvremenu se ogromne količine SRF-a protuzakonito gomilaju na plohama Centra i dodatno povećavaju neugodne mirise koji se šire oko SRF-a, navodi Kirac koji inzistira da se na sastanak o Kaštijunu uključe i predstavnici Vlade.
Ivan Kirac
Obratio se i vlasnicima Kaštijuna, Peđi Grbinu i Borisu Miletiću.
- Jedini u ovom trenutku imate mandat i mogućnost učiniti kvalitetne pomake u sustavu gospodarenja otpadom u Županiji. Predlažem da u najkraćem roku sazovete sastanak svih gradonačelnika i načelnika u Istarskoj županiji te da se utvrde uzroci ovakvog, u budućnosti neodrživog stanja Kaštijuna.
Tu su i neka ključna pitanja na koje medulinska vlast traži žurne odgovore.
Da li je i pod kojim uvjetima ŽCGO Kaštijun primao tzv. viškove otpada, da li su se i u kojem roku viškovi otpada prevozili u druge Centre i da li su viškovi transportirani s ili bez obrade?
Također žele znali da li se i ove sezone površina bioreaktora prekrivala jalovinom i/ili folijom, kakva je bila kvaliteta otpada koji je dovezen u Kaštijun, koliko je kamiona i kojih komunalnih društava vraćeno zbog neprikladnog otpada te kakve su mogućnosti i rokovi planiranja i realizacije još jednog Centra za gospodarenje otpadom u Županiji za zapadni i centralni dio Županije.
- Ovakav način transportiranja otpada od 50 – 90 km u jednom smjeru niti je ekonomski, a niti okolišno održiv, a svakako niti postojeći Centar nije dimenzioniran na količine otpada iz svih općina i gradova u Županiji. Ovo je naše smeće i mi se moramo pobrinuti da se istim na adekvatan način gospodari i to na zadovoljstvo svih, i onog poljoprivrednika, stočara i iznajmljivača koji se nalazi tik do Kaštijuna, i onog koji se nalazi u 90 km udaljenom Umagu. Za mještane Općine Medulin porazna je činjenica da je od ukupne količine od gotovo 40.000 tona Općina Medulin Kaštijunu predala samo 2.315 tona, odnosno cca 5%, što je, neproporcionalno broju stanovnika i broju posjetitelja koji Općina Medulin ima u odnosu na ostatak Županije, što znači da itekako ima prostora za poboljšanje kod ostalih jedinica lokalne samouprave, navodi načelnik Medulina.
Naveo je među ostalim da Općina Medulin poduzima sve što je u njenoj moći da otpada koji njihovo komunalno društvo predaje na obradu u Centar, bude što manje.
Od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fonda za zaštitu okoliša, Općina Medulin traži da se u što kraćem roku nađe način za planiranje i realizaciju još jednog Centra za gospodarenje otpadom u zapadnoj ili središnjoj Istri.
Iako načelnik Medulina Ivan Kirac već dugo kritizira viškove koji dolaze iz drugih gradova i općina, ponajprije zbog ugroženog zdravlja mještana, ali i negativnih učinaka na turističku sezonu i lokalno gospodarstvo, upravo je medulinska komunalna tvrtka Med Eko treća po viškovima koji stižu u ŽCGO.
Kao što nedavno pisali, u prvih sedam mjeseci ove godine zbrinuto je ukupno 1.290 tona takozvanih viškova, za što je plaćeno 565.670 eura bez PDV-a. Najveći višak dolazi iz porečke Usluge, 532,3 tone. Zatim iz rovinjskog Komunalnog servisa, 260,03 tone,a potom slijedi medulinski MedEkoServis s 204 tone.
Dakle, i ptice na grani već znaju to da bi Centar za gospodarenjem otpadom Kaštijun poslovao i funkcionirao u skladu s projektom te u suživotu sa stanovništvom, svi akteri, počevši od osnivača, komunalnih društva i jedinica lokalne samouprave, moraju prihvatiti odgovornost i konačno odlučiti postupati s otpadom na način koji je jasno određen.
Kaštijun ne može primati veće količine otpada od projektiranih i sastav otpada koji svakodnevno pristiže mora biti odgovarajući projektiranom. No u praksi, to nije tako.
Otpad koji se dovozi nije odgovarajućih specifikacija, a posljedica je među ostalim i financijsko poslovanje Kaštijuna koje nije održivo. Naime, organski otpad i dalje dolazi u ogromnim količinama što potvrđuje tezu da na razini istarskih gradova i općina nije zaživio sustav odvajanja te se i dalje u velikoj mjeri sve miješa u istu kantu i tako dolazi u skupo plaćen Centar za gospodarenje otpadom u koji su dosad ulupani milijuni eura.
