Ja pustim vodu, netko baci. Ma kako ljudi mogu biti takvi? Vjerujte mi u Puli je nekako specifično da ljudima smeta ta humanost prema životinjama. Ja sam tako razočarana šta se dešava, da se optužuju, napadaju ljudi koji hrane, brinu, kupuju hranu, a pak ima i onih koji truju, ubijaju. Zaista smatram da ovo nije ništa loše. Naprotiv, nahraniti, brinuti se o životinjama je nešto najbolje što ja osjećam, veli nam tužno jedna Puljanka koja se zadnjim snagama bori da dio mačića preživi
Ja pustim vodu, netko baci. Ma kako ljudi mogu biti takvi? Vjerujte mi u Puli je nekako specifično da ljudima smeta ta humanost prema životinjama. Ja sam tako razočarana šta se dešava, da se optužuju, napadaju ljudi koji hrane, brinu, kupuju hranu, a pak ima i onih koji truju, ubijaju. Zaista smatram da ovo nije ništa loše. Naprotiv, nahraniti, brinuti se o životinjama je nešto najbolje što ja osjećam, veli nam tužno jedna Puljanka koja se zadnjim snagama bori da dio mačića preživi
Sve se više ljudi javlja sa sličnim problemima - prvi se odnosi na hranjenje slobodnoživućih mačaka, a drugi na veliki broj mačića koje nema tko zbrinuti. Briga za njih pada na ljude koji ih hrane i pritom, nerijetko, bivaju meta napada susjeda kojima to nije drago.
Trenutno je više desetka napuštenih legla po cijelom gradu koje ljudi hrane, potpuno volonterski. Kod Pevexa, na Medulinskoj ulici, na Kaštanjeru...Zbog toga, otkrivaju nam, dolaze u sukobe.
- Mačiće u Šijani kod Pevexa vidjela sam potpuno slučajno i shvatila da su jako gladni i žedni. Nisam mogle zaboraviti na njih pa sam im počela nositi hranu. No zbog nedostatka vremena i bolesti ne mogu ih hraniti redovito. Tražila sam za njih pomoć na sve strane, preko društvenih mreža, od udruga, zvala sklonište.
Ništa od toga. Rekli su mi: "Donesite mace, ako ih ulovite i hranite ih koliko možete".
Uloviti ih sama ne mogu, nemam kako. Što kad ih više ne budem mogla hraniti, da im pustim da umru od gladi i žeđi? Ovima kod Pevexa sada je potrebno da ih netko redovito hrani jer su mali, ali pomoći nema, priča nam očajno jedna Puljanka.
Nedavno je ugledala, veli nam, gladne mačiće i na Medulinskoj, a nakon što ih je dvaput nahranila dočekao ju je šok - papir s molbom da ih prestane hraniti.
- Ja pustim vodu, netko baci. Ma kako ljudi mogu biti takvi? Vjerujte mi u Puli je nekako specifično da ljudima smeta ta humanost prema životinjama. Ja sam tako razočarana šta se dešava, da se optužuju, napadaju ljudi koji hrane, brinu, kupuju hranu, a pak ima i onih koji truju, ubijaju.
Zaista smatram da ovo nije ništa loše. Naprotiv, nahraniti, brinuti se o životinjama je nešto najbolje što ja osjećam, veli nam tužno.
Kako pomoći mačkama koje slobodno žive, koliko ih može zbrinuti novi azil, koliko je mačaka preko njih zbrinuto i sterilizirano te kako prekinuti začarani niz i patnju mačića upitali smo Grad Pulu.
iz Gradskog skloništa odgovorili su nam kako je Sklonište za životinje grada Pule je registrirano za 4 mačke ili dvije mačke s mačićima
- U 2025. godini zaprimljeno je 304 mačaka. Od toga ih kastrirano/sterilizirano 203 mačaka, a
udomljen je 31 mačić. Ostalih 70 mačaka su zaprimljene radi liječenja. Od početka rada Skloništa za životinje grada Pule kastriralo/steriliziralo je 759 mačaka, odgovorili su nam.
Na upit što se događa nakon sterilizacije s mačkama i optužbe da se, osim odraslih mačaka, u prirodu nazad puštaju i mačići koji nisu još spremni za samostalan život odgovaraju nam kako se mačke uhvaćene na području Grada Pule kastriraju/steriliziraju i vraćaju na prvobitno stanište.
- Sve mačke mlađe od dobi koja dopušta operativni zahvat sterilizacije/kastracije se ne vraćaju
na stanište nego se udomljavaju, tvrde nam, dodajući da se mačke, koje dosegnu dob za kastraciju hvataju i kastriraju te potom vraćaju u prvobitno stanište
Iz skloništa uvjeravaju da mladunčad koja potječe od slobodnoživućih mačaka nije napuštena niti izgubljena životinja već živo biće koje se najbolje snalazi u prirodi, uz adekvatni pristup hrani i vodi,
gdje je okoćeno i odraslo.
No, ne odgovaraju tko je zadužen za to da imaju adekvatan pristup vodi i hrani što potvrđuje činjenicu da sve pada na leđa ljubitelja životinja; građana i volontera koji ih hrane.
Pravo je pitanje bi li doista ovako mali mačići preživjeli da ih nitko ne hrani i donosi im vodu?
Pojašnjavaju, nadalje, da Sklonište za životinje Grada Pule provodi besplatne kastracije i sterilizacije tijekom cijele godine. Slobodnoživuće mačke mogu uhvatiti sami građani ili će na poziv doći opremljeni djelatnici skloništa. Životinja se zatim kastrira/sterilizira u skloništu i vraća na hranilište.
- Molimo cijenjene medije da obavijeste građane da se u pravilu mladunčad mačaka ne ostavlja, oni nisu napušteni i izgubljeni već je u najvećem broju to mladunčad slobodnoživućih mačaka s prirodnog staništa. Zadatak Skloništa za životinje Grada Pule je držati populaciju mačaka u biološkom optimumu. Niti minimum niti maksimum nisu opcije. A u slučaju da nemamo mladunčad ostat ćemo bez populacije mačaka u gradu.
Bit svega je da se odnosimo prema svakoj dobnoj skupini mačaka na propisan i prikladan način, navode nam.
Tako, pojašnjavaju, za mlađe slobodnoživuće mačke nije primjereno smjestiti ih u zatvorene prostorije skloništa u broju koje višestruko prelazi kapacitet. Preveliki broj životinja pogoduje brzom
horizontalnom širenju zaraznih bolesti.
Sklonište za životinje PulaDa bi se osiguralo higijensko, veterinarsko zdravstveno brojno stanje mačaka u gradu apeliramo na građane da brinu na hranilištima o svim dobnim skupinama slobodnoživućih mačaka.
Inače, kako nam odgovaraju iz Grada Pule oko hranilišta za mačke, Gradsko vijeće na svojoj sjednici održanoj dana 29. studenog 2024. godine donijelo je Plan postavljanja hranilišta za mačke na području grada.
Planom su definirane 42 lokacije, odnosno javne površine na kojima je moguće postaviti kućice za mačke, maksimalan broj kućica po lokaciji, izgled kućica te mogućnost postavljanja kućica i na drugim lokacijama osim onim navedenih u popisu lokacija navedenih Planom..
- I Grad Pula je tijekom ove godine postavio kućice za mačke i to na slijedećim lokacijama: Kaštanjer kod Konzuma, na Punti u Kolodvorskoj ulici, na Stoji u Kochovoj ulici, na Bunarini, na Verudeli kod autobusne stanice, na Vidikovcu iza Škole i na Zeleniki kod odbojkaškog igrališta.
Održavanje čistoće oko kućica koje je postavio Grad je povjerio Herculanei.
Kako nam pojašnjavaju, Zahtjev za izdavanje odobrenja za postavljanje kućica mogu podnijeti i udruge za zaštitu životinja, pravne osobe i zainteresirani pojedinci.
- Korisnik javne površine u obvezi je voditi brigu o higijeni i čistoći hranilišta te posjedovati lovilicu za mačke, a mačke o kojima se skrbi mora kastrirati, sterilizirati, cijepiti, očistiti od nametnika te ih označiti u skladu s pravilima veterinarske struke, zaključuju iz Grada Pule.
Na kraju što zaključiti: doista veliki dio mačaka jest sterliziran, zahvaljujući građanima i djelatnicima skloništa. Dobar dio slobodnoživućih, a možda i vlasničkih mačaka nije i tu nastaje problem u vrijeme kada se mačići kote. Veliki broj mačaka treba hraniti, a nisu sve na hranilištima.
Potreban je netko tko bi sve to koordinirao, netko tko bi provodio sustavnu edukaciju građana, ali im i pomagao kod lovljenja, liječenja i smještaja mačaka koje se mogu udomiti.
I ne manje važno - ukoliko postoji netko itko tko bi pomogao da se hrane, a možda i udome neke od maca iz Šijane; od Pevexa do Vitasovićeve, s Medulinske ili Kaštanjera neka se javi.
Macu treba kastrirati, stavit joj ampulu i voditi računa o njoj ako se razboli. Ukoliko se na području pojavi nova maca treba i nju vodi na sterilizaciju. Sterilizacije su, stalno ponavljam, besplatne u skloništu za područje Pule i nema isprike da se to i ne odradi, upozorava Medak
Marešić je na Drosini od 2022. kada je redove pulskog prvoligaša stigao iz redova francuskog Reimsa. Ušao je u posljednju godinu ugovora, a Istra će ga u Hajduk pustiti za otprilike 500 tisuća eura odštete
Xe bruto passar un’estate lontan dal mar e dai pini Stoia. Me torna in mente el mitico bagnin Nini Nacinovich, i omini che che i giogava carte in Circolo e che co cominciava el caldo i se trasferiva a Stoia, in tel bar con bancon, tavoli e sedie stile socialista, le partite de calceto in tela rotonda, i salti dal trampolin, el dialeto polesan parlà da chi che xe restà e dai esuli che in luglio e in agosto i tornava a casa...
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
