LISICE S PULSKOG KAŠTELA Uhvaćene su tri od pet i puštene u okolici grada

Kako doznajemo od veterinara Bojana Zidarića, voditelja pulskog skloništa za životinje komunalno redarstvo Grada Pule obavijestilo ih je da ulove lisice koje su za svoj dom izabrale područje na Kaštelu.

Zidarić navodi da su pritužbe na ovu lisičju obitelj počele pristizati od ugostiteljskih i trgovačkih djelatnika iz starogradske jezgre ali i od drugih građana.

"Tri mlade lisice su uhvaćene i puštene u nenaseljeno područje u okolici Pule. Po iskazima mještana u gradu su ostale još dvije - majka i jedan lisičić.

Sukladno Zakonu o zaštiti životinja, odjeljku Zaštita divljih životinja pronađenih izvan prirodnog staništa, Sklonište za životinje divlju životinju pronađenu izvan prirodnog staništa smješta u sklonište i vraća u prirodno stanište ako je to moguće te smo tako i postupili", kaže nam Zidarić.

Mlada lisica u skloništu se ne plaši ljudske ruke

Foto: Sklonište za životinje Pula

Podsjetimo da smo o ovoj lisičjoj obitelji pisali početkom mjeseca kada se ispostavilo da su lisičići već polupitomi i da nemaju preveliki strah od ljudi, te da je suživot ovih životinja s ljudima u velikm gradovima Europe postao sasvim normalna pojava.

Činjenica da je tome tako svjedoči i video koji je nastao u galeriji Makina Hassana Abdelghanija pokraj pulskog Foruma gdje je jedna mlada lisica ušla u prostor i nakon toga panično pokušavala naći izlaz, ali i njihovo "poziranje" fotografima koji su ih obilazili kod njihovog skloništa na pulskom Kaštelu.

Foto: Srećko Niketić/Pixsell

Također treba podsjetiti da su im mnogi pojedinci u dobroj namjeri ostavljali hranu te je pokraj njihovog 'brloga' bila i posuda za vodom, pa su se shodno tome lisičići naviknuli i prestali plašiti ljudi.

Ipak, postavlja se opravdano pitanje, jesu li im time učinili uslugu jer je velika vjerojatnost da će se i na novoj lokaciji približavati ljudima, te tako opet navući reakciju pojedinaca koji još uvijek reagiraju na potencijalni strah od bjesnoće, koju su ove životinje nekada prenosile.

Ovaj slučaj je pravi primjer kako svi zajedno moramo promišljati o suživotu s divljim životinjama, o svojim postupcima i prihvatiti činjenicu da smo im uništili mnoga staništa te je za očekivati da će ovakvih i sličnih situacija sigurno biti još.

Napominjemo da Hrvatska ima status zemlje slobodne od bjesnoće od 2014. godine. Naime, tada je zabilježen posljednji slučaj u Hrvatskoj te je zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas, Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće.