Možda je još prerano donositi zaključak o uspješnosti projekta. Ali upravo zato bi bilo zanimljivo čuti što o trenutačnoj situaciji kažu Grad Pula i stručnjaci koji su sudjelovali u projektu. Jedno je sigurno – čvorci su još tu, građani se ponovno žale, a glavno pitanje u cijeloj ovoj priči je gdje su sokolovi?
Možda je još prerano donositi zaključak o uspješnosti projekta. Ali upravo zato bi bilo zanimljivo čuti što o trenutačnoj situaciji kažu Grad Pula i stručnjaci koji su sudjelovali u projektu. Jedno je sigurno – čvorci su još tu, građani se ponovno žale, a glavno pitanje u cijeloj ovoj priči je gdje su sokolovi?
Problem s izmetom čvoraka na pulskim Giardinima nije riješen, štoviše, još je pogoršan. Tvrdi tako naš čitatelj koji stanuje u kvartu.
Podsjetimo, u Puli su na krovu Fine u srpnju postavljene kuće za četiri mlada sokola čija je nakana bila prirodna regulacija drugih ptica, naročito čvoraka koji na tom području Giardina i Kolodvorske ulice svojom brojnošću kada su u krošnjama drveća stvaraju problem prekomjernog obavljanja nužde, koja naročito smeta ugostiteljima koji ispod drveća imaju terase za goste.
Svjedoče tome i fotografije na kojoj je fotografiran jedan od tih sokolova kako dolazi po hranu na portu od Kaštijuna. Vidljivo je da se radi o ptici koja nema strah od čovjeka, pa stoga kod nje niti ne postoji potreba da lovi svoju prirodnu hranu.
Isto tako smo doznali da je nedavno jedan Puležan koji živi u neposrednoj blizini Fine, vidio kako mladi sokol, u bijegu od galeba, jedva spašava živu glavu.
Jesu li četiri mlada sokola doista riješila problem čvoraka na Giardinima ili je njihovo postavljanje na krov Fine bio potpuni promašaj?
Kada su u srpnju na krovu pulske Fine postavljene kuće za četiri mlada sokola, ideja je bila prilično jasna – prirodnim putem regulirati brojnost drugih ptica, prije svega čvoraka.
Problem je poznat. Čvorci se, osobito u jutarnjim i večernjim satima, okupljaju u krošnjama, a posljedice njihova boravka vrlo brzo postaju vidljive na pločnicima, klupama, automobilima, terasama ugostiteljskih objekata, ali i na samim prolaznicima.
Naravno, čvorci nisu krivi za to što su stabla posađena upravo na tim lokacijama. No postavlja se pitanje je li odabrano rješenje uopće donijelo očekivani rezultat.
Sudeći prema dojavi jednog stanovnika Giardina, posljednjih je dana situacija ponovno vrlo loša – a prema njegovim riječima, možda čak i gora nego prije.
- Perje i ptičji izmet doslovno lete na sve strane. Pločnici, klupe, automobili i prostor ispod stabala svakodnevno su potpuno zaprljani, a prolazak Giardinima navečer i ujutro sve više izgleda kao da prolazimo kroz kokošinjac, a ne kroz jednu od najpoznatijih lokacija u samom centru Pule, kaže žitelj iz kvarta.
Stanar navodi kako se problem ponovno intenzivirao posljednjih petnaestak dana te izražava čuđenje zbog toga što se, nakon javnih najava o rješavanju problema s pomoću sokolova, situacija tako brzo vratila na staro.
Ako je cilj bio potaknuti sokolove da svojim prirodnim ponašanjem – odnosno lovom – utječu na populaciju drugih ptica, zanimljivo je pitanje jesu li ovi sokolovi osposobljeni za samostalan život u prirodi?
Naravno, pojedinačan događaj ne može biti dokaz da projekt ne funkcionira. No u kombinaciji s povratkom velikog broja čvoraka na Giardine svakako otvara pitanje kako projekt trenutačno izgleda na terenu i kakav je njegov stvarni učinak.
Čitatelj se pita upravo to – ako je javnosti poručeno da se problem pokušava riješiti sokolovima, zašto se nakon relativno kratkog vremena ponovno suočavamo s istim i gorim prizorima?
- Stanovnici i ljudi koji svakodnevno ovuda prolaze ponovno su suočeni s istim problemom – prljavštinom, perjem, neugodnim mirisom i ptičjim izmetom koji završava po ljudima, terasama, klupama i vozilima, navodi, te dodaje da su Giardini jedna od najprometnijih i najprepoznatljivijih lokacija u samom centru grada. "Ondje se nalaze ugostiteljske terase, prolaze brojni građani, turisti i posjetitelji, a stabla koja pticama služe kao mjesto okupljanja istodobno su važan dio ambijenta tog prostora."
Zato se postavlja pitanje može li se problem riješiti samo rastjerivanjem ptica ili je potrebno pronaći dugoročniji način upravljanja tim mjestom - zaštitom od izmeta koji masovno pada s krošanja postavljanjem nadstrešnica koje neće nagrditi ovu lokaciju.
Kako doznajemo od doktorice Jelene Kralj iz HAZU - Odjel za ornitologiju: "Samo i jedino ljudi su krivi što nisu planirali što sadnja drveća na određenom mjestu može imati kao posljedicu, a okupljanje ptica na drveću je jedan potpuno prirodan čin."
Sama ideja korištenja sokolova kao prirodnog predatora nije nova i neuobičajena. No njezin uspjeh ovisi o nizu čimbenika – od ponašanja i prilagodbe samih ptica do toga hoće li se ciljana vrsta doista trajno udaljiti s određenog područja.
U pulskom slučaju sada je posebno zanimljivo pitanje što se događa nekoliko tjedana nakon postavljanja sokolova. Jesu li sokolovi još uvijek na krovu Fine, koliko vremena dnevno provode na području Giardina, jesu li zaista lovili čvorke i u kojoj mjeri, je li bilo predviđeno njihovo dodatno hranjenje, ako jest, tko ih hrani i na koji način, i najvažnije – kakvi su rezultati projekta?
To su pitanja na koja bi, nakon što se problem dodatno povećao, javnost zasigurno trebala dobiti odgovore. Jer ako se čvorci vraćaju u istom ili još većem broju, a građani ponovno prijavljuju velike količine izmeta i perja po javnim površinama, teško je govoriti o trajno riješenom problemu.
Možda je još prerano donositi zaključak o uspješnosti projekta. Ali upravo zato bi bilo zanimljivo čuti što o trenutačnoj situaciji kažu Grad Pula i stručnjaci koji su sudjelovali u projektu.
Jedno je sigurno – čvorci su još tu, građani se ponovno žale, a glavno pitanje u cijeloj ovoj priči je gdje su sokolovi?
Osnovna škola Kaštanjer službeno je zaprimila 49 zahtjeva za premještaj učenika u druge osnovne škole. Odluke o premještaju roditelji su donosili iz različitih privatnih i obiteljskih razloga
Fubar arhiva donosi desetljeće eksperimentalne digitalne umjetnosti iz cijeloga svijeta, a prvi varijabilni postav bit će predstavljen u sutra
Ovogodišnja fešta donosi deset glazbenih imena, gastro ponudu na tržnici i program za najmlađe, a završnica je na Forumu uz Daleku obalu Jakše i Hrepe * Program počinje u 18 sati i traje do ponoći, uz koncerte, sardele na tržnici, sadržaje za djecu te besplatan Pulapromet i parking
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
