Iako direktorica Kaštijuna tvrdi da postrojenje radi po svim propisima i pod strogim je nadzorom, teško je govoriti o uspješnom sustavu gospodarenja otpadom dok se građani iz godine u godinu, osobito ljeti, žale na nesnosan smrad koji im ulazi u kuće, stanove i dvorišta i zasigurno utječe na kvalitetu života i zdravlje
Iako direktorica Kaštijuna tvrdi da postrojenje radi po svim propisima i pod strogim je nadzorom, teško je govoriti o uspješnom sustavu gospodarenja otpadom dok se građani iz godine u godinu, osobito ljeti, žale na nesnosan smrad koji im ulazi u kuće, stanove i dvorišta i zasigurno utječe na kvalitetu života i zdravlje
Posljednji istup Grupe za civilni nadzor Kaštijuna ponovno je otvorio pitanje funkcioniranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom i strahova da bi se na Kaštijunu mogao ponoviti „gospićki scenarij“ pitajući se je li Kaštijun zapravo "neotkriveni Gosić?"
Iz civilnog nadzora već dugo upozoravaju na ozbiljne probleme u funkcioniranju sustava. Među ostalim, da se suprotno uvjetima zaštite okoliša, odlaže oko 30.000 tona SRF-a, odnosno goriva iz otpada, a bale su položene izravno na tlo, bez nepropusne podloge, folije ili druge odgovarajuće zaštite tla.
S druge strane aktualna direktorica ŽCGO Kaštijun Anja Ademi usporedbe s recentnim zbivanjima u Gospiću odbacuje.
"ŽCGO Kaštijun je legalno, visoko nadzirano postrojenje koje djeluje u skladu s okolišnom dozvolom i pod stalnim je nadzorom inspekcija. Stoga su usporedbe s ilegalnim odlagalištima neutemeljene i nepotrebno uznemiravaju javnost", poručuje Ademi.
Dodaje kako službena mjerenja tla i podzemnih voda, koja redovito provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo, ne pokazuju veća odstupanja u odnosu na prethodne godine.
"Otvoreni smo za sve dodatne provjere jer nam je transparentnost na prvom mjestu", kaže direktorica.
No, istodobno, Ademi priznaje da stabilnost Kaštijuna uvelike ovisi o tome što na njega stiže.
"Ključ dugoročne stabilnosti Kaštijuna nalazi se na samom izvoru, u primarnoj selekciji te sastavu i količinama otpada koje komunalna društva dovoze na postrojenje. Kada na Kaštijun stigne otpad s visokim udjelom biorazgradivog otpada, ugrožava se tehnološki proces, što dovodi do opterećenja i pojave neugodnih mirisa", objašnjava Ademi.
U međuvremenu se na samom Kaštijunu odvijaju konkretni radovi na bioreaktorskoj plohi A1, nakon što je taj dio odlagališta dosegnuo projektirani kapacitet. Odlaganje obrađenog otpada na plohi A1 je završeno, a sada slijedi njezino privremeno zatvaranje do izvedbe konačnog pokrovnog sloja.
Radovi su, podsjetimo započeli još u ožujku, a planirani završetak je do kraja kolovoza.
Kako pojašnjava Ademi, aktualni radovi na županijskom centu obuhvaćaju četiri ključna segmenta. To su postavljanje drugog dijela sustava za otplinjavanje, izvedbu dijela sustava za dovod vode, privremeno prekrivanje plohe folijom, odnosno geomembranom, te povezivanje plinskih zdenaca s plinsko-crpnom stanicom i bakljom.
"Glavni cilj ovih zahvata je spriječiti prodiranje oborinskih voda u tijelo odlagališta te uspostaviti sustav za kontrolirano prikupljanje plinova i njihovo sigurno spaljivanje na baklji", objašnjava direktorica Kaštijuna.
Privremeno prekrivanje geomembranom tako je samo jedan dio šireg zahvata. Istodobno se postavlja sustav kojim bi se plin nastao razgradnjom otpada trebao kontrolirano prikupljati i odvoditi.
- U narednoj fazi planira se i korištenje tog plina za proizvodnju električne energije, dodaje Ademi.
Prema navodima Uprave Kaštijuna radovi na plohi A1 predstavljaju sljedeću fazu upravljanja odlagalištem nakon što je ta ploha popunjena do projektiranog kapaciteta.
Vrijednost cijele investicije iznosi 1.099.116 eura bez PDV-a dok je financiranje osigurano putem kreditnog ugovora iz 2023. godine, produženog 2025. godine.
Podsjetimo, Državni inspektorat je rješenjem iz siječnja 2026. godine utvrdio da oborinske vode koje prodiru u tijelo odlagališta potiču procese razgradnje i nastanak plinova, što može dovoditi i do pojave neugodnih mirisa. Upravo bi se aktualnim zahvatima ti procesi trebali staviti pod kontrolu.
„Tijekom izvođenja radova moguće su pojave neugodnih mirisa, s obzirom na zahvate na samoj plohi, no riječ je o privremenoj fazi koja je nužna kako bi se uspostavio dugoročni sustav za kontrolu plinova i smanjio njihov utjecaj na okoliš“, napomenula je prilikom početka radova Ademi.
Kako je ranije pojasnila, otpad se na odlagalištu postupno razgrađuje, pri čemu nastaje plin koji će se prikupljati putem sustava koji se sada postavlja. U sljedećoj fazi planirano je njegovo korištenje za proizvodnju električne energije.
Ploha A1 u funkciji je od 2018. godine, no radovi nisu započeli ranije zbog žalbenog postupka u procesu javne nabave i upravnog spora. Tijekom 2025. godine ažurirana je projektna dokumentacija u skladu s novim stanjem na terenu. Nakon toga proveden je novi postupak javne nabave, a za izvođača radova odabrana je tvrtka HIS d.o.o.
Na početku radova gradonačelnik Pule Peđa Grbin izjavio je da oni sami po sebi neće riješiti sve probleme Kaštijun.
"Ovi radovi, sami po sebi, neće riješiti sve probleme koji postoje na Kaštijunu, ali predstavljaju pomak, jer napokon počinjemo s radovima koji su davno trebali krenuti. Nažalost, iako smo s radovima htjeli započeti nakon sezone, to nije bilo moguće zbog rokova zadanih Rješenjem Državnog inspektorata", izjavio je tada Grbin.
Aktualni zahvati tako bi trebali zatvoriti jednu fazu korištenja plohe A1 i uspostaviti sustav za kontrolu plinova koji nastaju razgradnjom otpada. No, kako upozorava i sama direktorica Kaštijuna, dugoročna stabilnost postrojenja i dalje će uvelike ovisiti o tome kakav otpad na Kaštijun stiže i koliko je u njemu biorazgradive komponente.
Iako direktorica Kaštijuna tvrdi da postrojenje radi po svim propisima i pod strogim je nadzorom, teško je govoriti o uspješnom sustavu gospodarenja otpadom dok se građani iz godine u godinu, osobito ljeti, žale na nesnosan smrad koji im ulazi u kuće, stanove i dvorišta.
I dok službena mjerenja tla i podzemnih voda ne pokazuju veća odstupanja, činjenica je da problem smrada iz godine u godinu ne jenjava. U pozadini i dalje ostaje zbrinjavanje biootpada koji stiže u postrojenje zbog čega je Kaštijun kontinuirano pod pritiskom.
Tako u istarsku tvornicu otpada i dalje stižu velike količine biorazgradivog otpada iz cijele Istre jer sustav odvajanja i mreža smeđih kanti još nisu dovoljno razvijeni. Poražavajuće, Istra još uvijek nema ni sortirnicu. Tu su i nikad do kraja riješeno restrukturiranje društva, projekt postrojenja za zbrinjavanje metalne frakcije za koji je dignut kredit od 1,6 milijuna eura te pitanje ogromnih količina goriva iz otpada i zbrinjavanja nečiste željezne frakcije.
Pretežno sunčano i vrlo vruće vrijeme obilježit će srijedu, uz buru koja će ponegdje biti jaka. DHMZ je zbog toplinskog vala za riječku regiju zadržao najviši stupanj upozorenja
- To je točna informacija. Sami smo obustavili rad aerodroma u trenutno se u na njemu nalazi 12 aviona koji ne mogu poletjeti zbog te zabrane, rekao nam je čelni čovjek aerodroma Rajko Tomašić
Požar je izbio prije šest sati, zahvatio najmanje dvije etaže napuštene zgrade, a gasilo ga je devet vatrogasaca s četiri vozila. Gust dim nadvio se nad širim područjem Pule, ponovno otvorivši pitanje sigurnosti zapuštenog objekta punog otpada
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
