Baštardini i Pravi

Morski čovik

Sredozemna medvjedica nakon 40 godina uočena u akvatoriju NP Mljet!

Ona spada u porodicu pravih tuljana, hrani se ribom i mekušcima koje lovi roneći. Može narasti do dužine od preko 2,5 m i težiti do 300 kg


 
2 min
Istra24
Foto: Luka Jurinović

Ona spada u porodicu pravih tuljana, hrani se ribom i mekušcima koje lovi roneći. Može narasti do dužine od preko 2,5 m i težiti do 300 kg

Prenosimo jednu lijepu vijest sa stranica Nacionalnog parka Mljet. Tijekom obavljanja monitoringa morskih vranaca u akvatoriju Nacionalnog parka Mljet proteklog vikenda, biolog Luka Jurinović i čuvar prirode Nacionalnog parka Mljet Davor Stražičić uočili su i fotografirali sredozemnu medvjedicu (Monachus monachus), jednog od najugroženijih sisavaca na svijetu. To je prvi potvrđen slučaj njenog pojavljivanja na ovom području od početka 1980-ih godina.

Ona spada u porodicu pravih tuljana, hrani se ribom i mekušcima koje lovi roneći. Može narasti do dužine od preko 2,5 m i težiti do 300 kg. Nekada je bila raširena i u Jadranu, ali se danas smatra regionalno izumrlom. Tome je doprinio intenzivan gospodarski ribolov, ali i rast nautičkog turizma zadnjih desetljeća.

Područja s visokim stupnjem zaštite prirode, kao u ovom slučaju akvatorij NP Mljet, pokazala su se kao mjesta gdje je raznim mehanizmima moguće poboljšati stanje neke ugrožene vrste ili pojedinog ekosustava. Preduvjet za boravak i preživljavanje ovakvog sisavca je dovoljno bogat riblji fond i neuznemiravanje od strane ljudi.

U Nacionalnom parku Mljet gospodarski ribolov je zabranjen unutar pojasa 500 m od obale, a zonacijom su utvrđene no-take zone i zone u kojima je dozvoljen samo nisko intenzivan ribolov. Zagovara se i uspostava tzv. “buffer” zone i izvan akvatorija parka, čime bi se dodatno smanjio pritisak gospodarskog ribolova uz samu granicu parka.

Kako bi se minimizirao utjecaj nautičara na staništa, u Nacionalnom praku Mljet je sidrenje dozvoljeno samo na širem području uvala Pomena i Polače. Time su od pritiska posjetitelja sačuvani najosjetljiviji djelovi obale i mora, kao što su južne obale NP Mljet, klifovi i polupotopljene špilje. Morske medvjedice svoje mlade na svijet donose upravo u miru morskih špilja, u periodu od svibnja do studenog.

Nadamo se da uočena jedinka nije sama, te da će njen “posjet” najstarijem morskom zaštićenom području na Sredozemlju, Nacionalnom parku Mljet, pretvoriti u mjesto trajnog boravka ove vrste, kažu u NP Mljet.


Nastavite čitati

Znate li koja su vaša prava kod stomatologa?

Stručnjaci upozoravaju da kvalitetno liječenje ne ovisi samo o liječniku, nego i o informiranosti i odgovornosti samog pacijenta * Pacijenti imaju pravo na jasne informacije, uvid u dokumentaciju i suodlučivanje o terapiji, ali i obvezu dati točne podatke te surađivati u liječenju

Il dialetto fiumano riconosciuto ufficialmente quale bene culturale immateriali della Croazia

” Il dialetto fiumano, idioma romanzo parlato a Fiume e nei suoi dintorni fin dal XV secolo, che rappresenta una parte importante del patrimonio linguistico e culturale della città e svolge un ruolo significativo nella conservazione dell’identità della comunità locale,  fa parte del paesaggio linguistico di Fiume ed è un importante codice comunicativo all’interno delle famiglie fiumane. I fiumani costituiscono un gruppo linguistico minoritario con profonde radici storiche, parte della popolazione autoctona della città di Rijeka-Fiume. Oltre al suo valore linguistico, il dialetto è anche un mezzo di trasmissione del patrimonio culturale immateriale, inclusi la letteratura orale, la musica, le arti e le tradizioni”, si legge nella motivazione del Ministero della cultura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.