Baštardini i Pravi

hranilište ispunilo svoju misiju

VRATILI SE BJELOGLAVI SUPOVI Na Učki tri gnijezda nakon više od sto godina. Tri ptića uskoro će poletjeti

Sada se supovima koji slijeću na padine Učke ostavlja oko 500 kilograma hrane na tjedan, a od 2017. su na hranilište, svojevrsni "restoran" za supove, dopremljene oko 34 tone hrane * Mladi supovi krenut će na petogodišnje putovanje, tijekom kojega nadlijeću Balkan, Sjevernu Afriku, Španjolsku i druge krajeve te se nakon pet godina vraćaju kući, na mjesto na kojemu su se izlegli


 
3 min
Borka Petrović HINA

Sada se supovima koji slijeću na padine Učke ostavlja oko 500 kilograma hrane na tjedan, a od 2017. su na hranilište, svojevrsni "restoran" za supove, dopremljene oko 34 tone hrane * Mladi supovi krenut će na petogodišnje putovanje, tijekom kojega nadlijeću Balkan, Sjevernu Afriku, Španjolsku i druge krajeve te se nakon pet godina vraćaju kući, na mjesto na kojemu su se izlegli

Bjeloglavi supovi su se - nakon uspostave hranilišta za te zaštićene strvinare - vratili na Učku i na njenim stjenovitim obroncima, ponovno, nakon više od stotinu godina, savili tri gnijezda iz kojih bi tri ptića uskoro trebala i poletjeti, doznaje se iz Parka prirode Učka.

Potvrdio je to Hini ravnatelj Javne ustanove Park prirode Učka Egon Vasilić, koji je istaknuo da su bjeloglavi supovi na Učku počeli navraćati nakon 2017., kada je na Učki uspostavljeno hranilište za bjeloglave supove.

Pojedu 500 kilograma mjesečno

Prema planu upravljanja našim parkom prirode, još prije dvadesetak godina odlučili smo pokušati vratiti supove, koji su tu nekada obitavali, a hranilište smo uspjeli sagraditi nakon što smo osigurali novac i donacije, rekao je.

Pri tome su se, kaže, nadovezali na prethodnike i kolege koji su se već bavili supovima, kao i županijsku Javnu ustanovu Priroda te su, nakon izgradnje hranilišta, ishodovali potrebnu dokumentaciju i angažirali tvrtku koja dostavlja hranu za supove.

Bjeloglavi supovi su strvinari, koji se hrane isključivo ostacima, odnosno strvinama životinja pa im se mora osigurati odgovarajuća hrana, a u Parku prirode Učka najprije su dobavljali lešine koza i ovaca iz Istre i Primorja, potom i drugih životinja, svinja, goveda, konja.

Sada se supovima koji slijeću na padine Učke ostavlja oko 500 kilograma hrane na tjedan, a od 2017. su na hranilište, svojevrsni "restoran" za supove, dopremljene oko 34 tone hrane.

Vasilić je napomenuo da je pojavnost supova na hranilištu u početku bila relativno skromna, ali se povećavala pa se bjeloglavi supovi sada na hranilištu pojavljuju svakodnevno u razdoblju gniježđenja, od ožujka do kolovoza.

Na Kvarneru oko 120 parova bjeloglavih supova

Ovog proljeća su se supovi nakon 100-ak godina vratili na učkarske stijene, kao stanovnici Parka, a ne samo povremeni posjetitelji te su potvrđena tri uspješna gniježđenja, odnosno tri gnijezda s tri ptića.

U svakome gnijezdu liježe se samo po jedan ptić, ispričao je Vasilić te dodao kako očekuju kako bi ptići uskoro mogli samostalno poletjeti.

No, priči tu nije kraj, ustvari tek počinje. Mladi supovi krenut će na petogodišnje putovanje, tijekom kojega nadlijeću Balkan, Sjevernu Afriku, Španjolsku i druge krajeve te se nakon pet godina vraćaju kući, na mjesto na kojemu su se izlegli.

Tu pronalaze partnericu ili partnera i kada postanu spolno zreli nastavljaju vrstu, gnijezde se i ostaju na tom području, što znači da se na Učki mogu očekivati nova gnijezda.

Bjeloglavi supovi jedna su od četiri vrste strvinara koje žive u Europi te jedina preostala u Hrvatskoj.

Nekada su se gnijezdili na području cijele Hrvatske, ali se područje gniježđenja smanjivalo zbog manjeg ekstenzivnog stočarstva, a time i manje prirodnog izvora hrane za supove.

Brojnosti bjeloglavih supova nisu pridonijeli ni razni toksini s kojima su dolazili u doticaj, kao ni dalekovodi.

Procjenjuje se da je sada u Hrvatskoj, odnosno na Kvarneru, oko 120 parova bjeloglavih supova.

Gnijezde se uglavnom na Krku, Cresu, Plavniku i Prviću, a koriste hranilišta na Cresu, u sklopu Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli, kojim upravlja Javna ustanova Priroda te na Učki.

Aktiviranje hranilišta za bjeloglave supove na Učki rezultiralo je povratkom gnijezdeće populacije na Učku i uspostavom jedine kontinentalne kolonije u Hrvatskoj, a to je pak domaćim stručnjacima omogućilo stručno praćenje jedinki te ugrožene vrste, zaključio je Vasilić rekavši kako su ponosni što su u tome uspjeli.

Najnovije rezultate istraživanja i prećenja populacije predstavila je nadavno u Javnoj ustanovi Park prirode Učka biologinja Vesna Ahel.

Biologinja Vesna Ahel, otkrila je najnovija saznanja višemjesečnih istraživanja i praćenja

Bjeloglavi supovi jedna su od četiri vrste strvinara koje žive u Europi, te jedina preostala u Hrvatskoj.

Od brojne populacije koja se nekada gnijezdila duž cijele jadranske obale, na 11 otoka i u Slavoniji, danas je preostalo samo oko 120 parova, koje se gnijezde na otocima Cresu, Krku, Plavniku i Prviću. Do smanjenja populacije došlo je prvenstveno zbog smanjenja prirodnog izvora hrane za supove. Iz tog razloga, Javna ustanova Park prirode Učka, 2017. godine, uspostavila je hranilište za bjeloglave supove.

Misija hranilišta ispunjena

Prvenstvena namjena hranilišta bila je, redovnom opskrbom hrane postići reintrodukciju vrste tj. povratak gnijezdeće populacije na Učku. Od uspostave hranilišta, broj jedinki u Parku prirode Učka se povećava, a u proljeće ove godine otkriveno je gnijezdo bjeloglavog supa u južnom dijelu Parka, čime je osnovna misija hranilišta ispunjena. Učka je tako postala dom nove, mlade kolonije (jedine kontinentalne kolonije u Hrvatskoj).

Vrijednost projekta hranilišta za bjeloglave supove u Parku prirode Učka prepoznala je i tvrtka dm, čiji su predstavnici prije predavanja uručili Javnoj ustanovi Park prirode Učka, donaciju u iznosu od 35.000 kuna.  Donacija je namijenjena opskrbi hranilišta hranom.


FOTO: JU Park prirode Učka

Nastavite čitati

Istra
 

SPOMEN DOM NA RUŠNJAKU Zašto je od gradnje 1978. godine do danas neriješen imovinsko-pravni status?

"Do mene su sredinom 70-ih došli ljudi iz grada i rekli da bi na ovoj lokaciji trebalo izgraditi spomen dom, a da će se to meni nadoknaditi novčano ili zamjenom za drugu zemlju" rekao je vlasnik čestice Vladimir Radić. Kasnije se ispostavilo da novaca za otkup zemlje u gradskom proračunu nema, a ni zamjena se nije realizirala. I tako je to išlo do kraja 80-ih godina kada je Jugoslavija prestala postojati. Danas, nakon skoro pola stoljeća, stanje je i dalje nepromijenjeno

Istra
 

Uspostavljena je i svečano otvorena poduzetnička zona Barban – Krvavci III

Ovaj je zahvat temelj je razvoja malog i srednjeg poduzetništva koji već sada donosi nova radna mjesta * Projekt je obuhvatio izgradnju odgovarajuće komunalne infrastrukture unutar zone, odnosno izvedbu prometnih površina i nogostupa, vodovodne mreže i oborinske odvodnje te javne rasvjete i DTK mreže * Ukupna mu je vrijednost je 8.211.779,86 kuna, dok je od toga bespovratnih EU sredstava 85% odnosno 6.980.012,88 kuna

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.