CEJA KRAJ MEDULINA Jedan od najskupljih hrvatskih otoka primamljiv pripadnicima kraljevskih obitelji i svjetskog jet seta

- Otok Ceja jedan je od tri najskuplja otoka u čijoj sam prodaji posredovala u svojoj 30 godina dugoj karijeri. Njegovu cijenu koja iznosi 20 milijuna i 400 tisuća eura kreirao je, naravno, sam vlasnik i vjerujem da je dobro procijenio jer posjedovati otok stvar je prestiža. Za Ceju su bili zainteresirani predstavnici visokog društva na svjetskoj razini. Pazite, govorimo o kraljevskim obiteljima i slavnim osobama koje možete vidjeti na naslovnicama najznačajnijih svjetskih časopisa; glumcima, pjevačima, ljudima iz showbiznisa, govori nam najpoznatija hrvatska agentica za prodaju otoka, Jasminka Biliškov.

Jasminka Biliškov, privatna arhiva

Malo tko si može priuštiti otok

- Znate, za prodaju otoka treba prikupiti dosta dokumentacije. Komplicirano vam je to. Zato se malo tko time bavi. Mi smo vam uglavnom fokusirani na srednji Jadran. Prodajemo otoke u Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U Istri imamo samo Ceju, nenaseljeni otočić u Medulinskom zaljevu, kazala nam je Biliškov.

Ceja je za prodaju oglašena više od četiri godine, no čini se kako je cijena od 20 milijuna i 400 tisuća eura na koliko je procjenjuju vlasnici previše čak i za iznimno slavne i bogate te za pripadnike raznih kraljevskih obitelji.

Otok Ceja, Foto: Marinas.com

- Upita je, naravno, bilo. U pitanju su VIP klijenti i ja vam nisam u mogućnosti reći njihova imena, prezimena niti ikakve druge osobne podatke jer sam se obvezala štiti njihovu privatnost i cijeli postupak potražnje i prodaje naprosto mora biti diskretan. Malo tko si može priuštiti otok. Ali meni vam je Ceja atraktivna na poseban način, ima taj zanimljiv istarski šarm. Znate onu pjesmu "Samo anđeli znaju kako je u raju... a i svi što su jednom bar Istru vidjeli…" tako vam je i sa Cejom, kaže nam Biliškov.

Znamo i vjerujemo da mnogima otok djeluje rajski, iako preskup.

Preskup nije samo VIP klijentima, već i Općini Medulin, Županiji Istarskoj i Republici Hrvatskoj.

Postupak prodaje definiran Zakonom o malim otocima

Naime, iako je pomorsko dobro uvijek državno vlasništvo, svaki se otok na prodaju najprije mora ponuditi gradovima odnosno općinama, županiji te državi na čijem se teritoriju otok nalazi. Ukoliko oni nisu zainteresirani, otok ide u cijelosti u slobodnu prodaju, ali nikad po nižoj cijeni od početne. Čitav je postupak dakako definiran Zakonom o malim otocima, a procedura je slična onoj koja se odnosi na kulturna dobra Republike Hrvatske.

Otok Ceja, izvor: Facebook

Otoke treba oplemeniti i udahnuti im dušu

Biliškov, pak, nudi nekoliko rješenja kako mijenjati postojeće stanje te oplemeniti život na otocima.

- Mogli bismo, recimo, slijediti primjer Grčke koja svoje otoke daje u koncesiju na 50 do 99 godina. To vam je jedan životni vijek. Tako bi država uprihodila „lijepe“ novce. Osim toga, na površini od 3 hektra dozvoljeni su OPG-ovi pa bi se na malim otocima moglo uzgajati, između ostalog, masline, vinovu lozu, aromatično bilje ili, pak, ovce. U tom slučaju može se i graditi, i to na površini od 400 metara kvadratnih nadzemno i 1000 metara kvadratnih podzemno. Odlične takve primjere imamo na Dugom otoku gdje OPG-ovi rade jako dobro, a turisti ih rado posjećuju, pojasnila nam je Biliškov.

OPG Jagić, Dugi otok

Smatra kako nije u redu vlasnicima otoka onemogućavati svaku gradnju jer to znači kako mnogi ne smiju imati ni prostor za osobnu higijenu. Mišljenja je da je radi zaštite malih otoka potrebno donijeti Zakon o kontroliranoj gradnji na malim otocima te da bi se time privukla svjetska elita, a otoci zasjali punim sjajem i bili kultivirani.

Naime, otoci su uglavnom obiteljsko nasljeđe, kao što su to imanja u Lici ili Slavoniji.

Najbolje što se vlasnicima Ceje može dogoditi zasigurno je pripadnik kraljevske obitelji ili jet seta koji je voljan "iskeširati" gotovo 20 i pol milijuna eura za mali otok u Medulinskom zaljevu.