Ekskluzivno: Rumunjski tajkun otkriva što planira s Uljanikom i 3. majem. Tamošnji mediji pišu da duguje 30 milijuna eura poreza

Rumunjski poduzetnik Gabriel Valentin Comanescu – vlasnik i direktor tvrtke Grup Servicii Petroliere (GSP) – potvrdio je za Istru24 da je ozbiljno zainteresiran za kupnju dvaju hrvatskih brodogradilišta, pulskog Uljanika i riječkog 3. maja.

Informaciju je donekle u ponedjeljak s javnošću već podijelio i stečajni upravitelj Uljanik brodogradilišta Loris Rak, rekavši da je Comanescu bio u pulskom škveru, ali nije obavio dubinsku analizu (due diligence). U utorak se, naime, trebala održati javna dražba za prodaju 54,77 posto udjela u Uljanik brodogradnji 1856. No, ni ovog puta nitko, pa ni Comanescuov GSP, nije uplatio jamčevinu od dva milijuna eura, koja je bila preduvjet za održavanje javne dražbe.

Smanjenje cijene

Otkrivši i da Comanescu nije jedini koji je pokazao interes za Uljanik, Rak je još jedan propali pokušaj prodaje komentirao riječima: „Vjerojatno čekaju smanjenje cijene“.

Da je tome tako, barem što se tiče Comanescua, neslužbeno je Istri24 potvrđeno iz izvora bliskih čitavom procesu pregovora za preuzimanjem dvaju brodogradilišta. Uljanik se pokušao prodati po četvrti put, za već drugi put po početnoj cijeni 9,67 milijuna eura.

„Cijena Uljanika je nerealna“, kazao je naš sugovornik.

Comanescu je, naime, još lani u srpnju za Poslovni.hr potvrdio da je zainteresiran za kupnju većinskog udjela u „novom“ 3. maju, 3. maju Rijeka 1905, a sada za Istru24 govori da je, nakon dodatnih analiza i razgovora, tvrtka GSP Offshore iskazala interes „da se u cijelu priču uključi i Uljanik u kojem također vidimo veliki potencijal“.

Zajednički pothvat

- Tvrtka GSP Offshore je zainteresirana za joint venture odnosno zajednički pothvat GSP-a te 3.maja i Uljanika, što znači da bi u slučaju takve suradnje, u realizaciji sve odluke povezane s dokapitalizacijom te strateškim i operativnim planom razvoja i poslovanja zajedničkog društva, partneri pripremili i donosili zajedničku odluku u skladu s hrvatskim propisima“, kaže Comanescu.

Poslovni.hr je lani pisao da je poveznica između rumunjskog GSP-a i 3. maja natječaj za posao, više od 200 milijuna eura vrijedan projekt u koji ulazi INA, za bušenje i montažu plinskih platformi na Jadranu. Riječko brodogradilište i rumunjska kompanija zajedno se nadmeću za taj posao: 3. maj bi bio zadužen za izgradnju, a GSP za transport i montažu platformi.

GSP-ov brod radio je prošle godine na saniranju INA-ine bušotine 50-ak kilometara zračne linje od Pule/Foto: GSP Offshore

GSP je na Hrvatsko tržište ušao lani sa svojim DSV brodom GSP Falcon. INA je, naime, prošle godine za sanaciju bušotine Ivana D-1 Dir, povezane s platformom Ivana D koja je potonula u prosincu 2020., angažirala talijansku kompaniju za ronilačke aktivnosti CNS, koja je radove izvodila pomoću GSP-ovog plovila GSP Falcon.

Vjetrečnjače i vjetroelektrane

Odgovarajući na pitanja o razlozima interesa i planovima za hrvatska brodogradilišta, Comanescu kaže da im je ambicija imati vlastito središte za rad i koordinaciju sadašnjih i budućih projekata na Mediteranu te 3. maj i Uljanik žele dodati na međunarodnu kartu kao vrlo važna brodogradilišta za energetsku industriju, uglavnom za isporuku dijela europskog projekta o zelenoj energiji. Ta brodogradilišta, ističe, imaju nevjerojatne tehničke i ljudske sposobnosti „izvan tradicionalne brodogradnje pa bi bili uključeni u projekte nafte i plina i obnovljive energije kao što su konstrukcije vjetrenjača, brodova posebne namjene za instalaciju, rada i održavanja vjetroelektrana na moru".

Navodi da su među najvećim izvođačima „integriranih podmorskih usluga u regiji“, ali da to nije njihova jedina djelatnost. Gradili su, govori Comanescu, brodove i izvan te djelatnosti gradnje naftnih platformi te imaju značajan portfelj izgradnje i konverzije obavljene u objektima GSP brodogradilišta u Constanti.

Veli i da je potencijal za budućnost velik te da su fokusirani na specijaliziranu novogradnju s vrlo dobrim povratom i profitabilnošću.

Natječaj INA-e

„Ne ulazeći u detalje, pripremamo ponudu povezanu s realnim investicijskim planom kako bismo postigli ciljeve za koje vjerujemo da će brodogradilišta 3. maj i Uljanik pretvoriti u profitabilne tvrtke“, poručio je Comanescu i napomenuo: „Da mislimo ozbiljno s 3. majem, dokazuje i zajednička prijava na natječaj INA-e za poslove gradnje Ininih platformi, za koji još čekamo rezultate, ali koji, bitno je naglasiti, nije uvjet za našu suradnju s riječkim brodogradilištem“.

Osim vijesti o interesu u riječko brodogradilište, a sada i u pulsko, u hrvatskim medijima nije bilo spomena o rumunjskom poduzetniku i njegovoj tvrtki GPS. Iznimka je tekst koji je portal Jutarnji.hr prenio od renomiranog medija Foreign Policy, a u kojem je se problematizira Comanescuova bliskost s Rusijom u kontekstu odnosa Kijeva i Bukurešta.

Pa se tako u članku navodi da Rusija ima dugu povijest korištenja mreža utjecaja i poslovnih partnera kako bi stekla uporište u energetskim projektima diljem Europe, uključujući Rumunjsku.

Odvjetnikov dematij

„Ruske tvrtke dugo su u Rumunjskoj ulagale u metalski sektor te u ugljikovodik i lučku industriju . Niz rumunjskih poslovnih ljudi također su dugogodišnji partneri Kremlja. Prečesto su te akcije prolazile ispod radara. Na primjer, rumunjska naftna tvrtka Grup Servicii Petroliere (GSP)—koju kontrolira CEO i predsjednik uprave Gabriel Comanescu—ima dugu povijest sklapanja ugovora s Kremljom. Comanescu nema planova za napuštanje ruskog tržišta, unatoč pojačanim sankcijama nakon izbijanja rata“.

Navode u tekstu je, tražeći objavu ispravka informacije, uskoro u ime GSP-a demantirao odvjetnik Ivan Tilošanec, ustanovivši da Comanescuova firma od 2014. godine nema nikakve ugovore s ruskim tvrtkama Gazpromneft, Lukoil i Gazprom niti druge ugovore s međunarodnim tvrtkama: Exxon Mobile, Shell, BP, Total, Schumberger itd. s kojima je do tada poslovno nastupao u Rusiji.

Comanescu je vlasnik hotela Vega u resortu Mamaia u Constanti/Foto: Booking

Reagiranje završava rečenicom: „Nove geopolitičke okolnosti zahtijevaju prilagodbu na tržištu u Europi i svijetu što GSP čini, a kod toga računa na suradnju s hrvatskim tvrtkama pa tim više ima interes da javnost putem vašeg online izdanja bude upoznata sa pravim stanjem stvari."

Hotel Vega

U Rumunjskoj je pak općepoznato da je Comanescu vlasnik hotela s pet zvijezdica "Vega" u tamošnjem resortu Mamaia. No, odgovarajući na upit Istre24, ovaj poduzetnik govori da se u Hrvatskoj ne namjerava baviti turizmom.

Rumunjski portal Ziarul Amprenta objavio je prije pet dana tekst pod naslovom „Čelnici PSD-a došli su u Mamaju. Ugošćeni su u hotelu Gabriela Comanescua, čelnika GSP-a. Tvrtka ima dugove od gotovo 150 milijuna leja“.

U članku se navodi da je Comanescu poznat i kao vlasnik tvrtke GSP koja trenutno ANAF-u (rumunjska nacionalna agencija za poreznu upravu) trenutno duguje 140 milijuna leja, odnosno 30 milijuna eura. Uz podatak da je bio student PNL-ovog Vergila Chițaca, gradonačelnika Constante, grada-luke na crnomorskoj obali, kojeg je podržavao u dvije izborne kampanje, nakon čega je ovaj 2020. izabran za čelnika tog grada, tekst je ažuriran s novom informacijom da je čelnik PSD-a otkazao sastanak u Comanescuovom hotelu.

Ukrajinska posada

GSP grupacija ima, prema Comanescuovim riječima, 2.700 radnika/ca. Osim gradnje naftnih platformi, rumunjski tajkun veli da im nije strana ni brodogradnja, koja se odvija upravo u brodogradilištu u Constanti.

Istra24 pak ima dokaze da ukrajinskoj posadi na GSP-ovom brodu Big Foot 1 u Grčkoj mjesecima nije isplaćivana plaća za nekoliko zadnjih mjeseci lanjske godine, zbog čega su u prosincu pokrenuli štrajk glađu. Pomorci su bili angažirani preko agencije Navis. Upitan o tome, Comanescu je Istri24 kazao da je Navis bila dužna brinuti o njihovim licencama, putnim troškovima i ostalom.

„Iako smo mi spomenutoj agenciji isplatili plaće za te radnike, agencija je nije isplatila radnicima. Nakon razgovora sa sindikatima, dogovoreno je da ih mi direktno isplatimo, mimo agencije, što je i napravljeno“, odgovorio je Comanescu.

Tekstovi o neplaćanju posade nisu, međutim, rijetkost u rumunjskim medijima i čini se da gotovo uvijek kulminiraju štrajkovima i protestima nakon čega se dugovanja podmire.