Ukupan iznos bespovratnih sredstava raspoloživih u okviru poziva iznosi 5.3 milijuna eura, od čega je 3,7 milijuna eura namijenjeno mikro, malim i srednjim poduzećima, a 1,6 milijuna eura istraživačkim organizacijama. Najniži iznos potpore po projektu iznosi 26.500 eura, a najviši 70.000 eura
Ukupan iznos bespovratnih sredstava raspoloživih u okviru poziva iznosi 5.3 milijuna eura, od čega je 3,7 milijuna eura namijenjeno mikro, malim i srednjim poduzećima, a 1,6 milijuna eura istraživačkim organizacijama. Najniži iznos potpore po projektu iznosi 26.500 eura, a najviši 70.000 eura
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je poziv vrijedan više od 5,3 milijuna eura, namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima te istraživačkim organizacijama koje razvijaju inovativne proizvode, procese i usluge.
Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Dokazivanje inovativnog koncepta - Prvi poziv“, u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., objavljen je sredinom svibnja, zaprimanje projektnih prijedloga započinje 16. lipnja u 11 sati, dok je krajnji rok za podnošenje prijava 15. rujna ove godine, priopćilo je Ministarstvo.
Prijave na poziv podnosit će se isključivo elektroničkim putem kroz sustav eKohezija, a poziv se provodi kao otvoreni postupak u modalitetu privremenog poziva.
Ukupan iznos bespovratnih sredstava raspoloživih u okviru poziva iznosi 5.3 milijuna eura, od čega je 3,7 milijuna eura namijenjeno mikro, malim i srednjim poduzećima, a 1,6 milijuna eura istraživačkim organizacijama. Najniži iznos potpore po projektu iznosi 26.500 eura, a najviši 70.000 eura.
Kako navode iz Ministarstva, riječ je o nastavku jednog od neprepoznatljivijih nacionalnih programa potpore inovacijama u njihovoj najranijoj i najrizičnijoj fazi razvoja, odnosno trenutku kada ideja još nije spremna za tržište, ali ima potencijal postati konkretan proizvod, tehnologija ili usluga s komercijalnom vrijednošću.
Kroz dosadašnje pozive provedene u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) zaprimljeno je više od 1.400 projektnih prijedloga, dok je financiranje osigurano za ukupno 300 projekata.
Interes poduzetnika i istraživačkog sektora pritom je kontinuirano rastao iz godine u godinu, posebno u trećem pozivu iz 2024. godine kada su ugovorena čak 153 projekta. Novi poziv nastavlja taj kontinuitet te dodatno jača hrvatski inovacijski ekosustav kroz financiranje aktivnosti koje prethode izlasku proizvoda ili usluge na tržište. Podržavat će se razvoj i unaprjeđenje inovativnih rješenja, tehnička validacija, izrada prototipa i demonstracija izvedivosti, ali i aktivnosti poslovne pripreme poput analiza tržišta, planova komercijalizacije te zaštite intelektualnog vlasništva, kažu iz Ministarstva.
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs istaknuo je kako je cilj programa omogućiti hrvatskim inovatorima da kvalitetne ideje pretvore u konkretne projekte s tržišnim potencijalom.
"Hrvatska ima znanje, talent i ljude koji mogu razvijati konkurentna i tehnološki napredna rješenja. Upravo zato je važno osigurati kontinuiranu potporu inovacijama u njihovoj najosjetljivijoj fazi razvoja, kada projekti još traže svoju tržišnu potvrdu. Ovim pozivom želimo dodatno potaknuti povezivanje znanosti i gospodarstva te omogućiti poduzetnicima i istraživačima da lakše razvijaju ideje koje mogu stvoriti novu vrijednost, otvoriti kvalitetna radna mjesta i povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva“, poručio je ministar Fuchs u izjavi koja se prenosi u priopćenju.
Eksperiment je nastao suradnjom predstavnika hrvatske kreativne i tehnološke scene povodom The Night Shifta, koji je prvi put održan u Zagrebu kao zagrijavanje za najveće izdanje konferencije Infobip Shift 2026
Kampanja je usmjerena na poticajno roditeljstvo i odgoj bez nasilnih postupaka
Habijan je rekao kako će radna skupina predložiti zakonske izmjene kojima bi se bolje regulirali nadzor i kažnjavanje počinitelja teških kaznenih djela. "Danas je prvi sastanak u 14 sati", kazao je ministar navodeći da su u radnoj skupini, uz predstavnike ministarstva i institucija, vrhovni sudac i profesor Marin Mrčela, profesorica Maja Munivrana i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
