Biznis

domaću paštu delaju od 1992. godine

Puležani Dalibor i Emil Terlević: "Prva velika narudžba mami Mariji bila je tri kile fuži. Danas proizvodimo tone pašte s njezinim imenom"

Dalibor se u razgovoru prisjeća kako je sve krenulo, pokazujući kako i dan danas čuvaju drveni stol na kojem je njihova mama mijesila i gdje je započela cijela priča o ovoj uspješnoj obiteljskoj firmi koja čuva tradicijsko znanje. Jer, sve se ovdje, od njoka preko pljukanci, fuži i raviola radi baš onako kako je to njihova mama nekad radila. Po starinski, ručno. Od brašna, krumpira, jaja, soli i vode * Donosimo video recept za raviole s buratom i špinatom iz pećnice


 
7 min
Borka Petrović ⒸFOTO: Manuel Angelini
Brati Dalibor i Emil Terlević

Dalibor se u razgovoru prisjeća kako je sve krenulo, pokazujući kako i dan danas čuvaju drveni stol na kojem je njihova mama mijesila i gdje je započela cijela priča o ovoj uspješnoj obiteljskoj firmi koja čuva tradicijsko znanje. Jer, sve se ovdje, od njoka preko pljukanci, fuži i raviola radi baš onako kako je to njihova mama nekad radila. Po starinski, ručno. Od brašna, krumpira, jaja, soli i vode * Donosimo video recept za raviole s buratom i špinatom iz pećnice

Prve fuže po starinski, na štapić, Marija Terlević umijesila je 1992. godine u svom stanu na Verudi Porat. Danas, 32 godine kasnije, njezini sinovi Dalibor i Emil, koji su obrt 2006. preuzeli od oca Dragića, posluju u novoj, modernoj hali u kojoj dnevno proizvedu preko tone pašte.

Dalibor se u razgovoru prisjeća kako je sve krenulo, pokazujući kako i dan danas čuvaju drveni stol na kojem je njihova mama mijesila i gdje je započela cijela priča o ovoj uspješnoj obiteljskoj firmi koja čuva tradicijsko znanje. Jer, sve se ovdje, od njoka preko pljukanci, fuži i raviola radi baš onako kako je to njihova mama nekad radila.

Po starinski, ručno. Od brašna, krumpira, jaja, soli i vode. 

Stol sa kojega je krenula cijela proizvodnja

- Mi smo bili još školarci, no sjećam se kako je počelo. Mama je bila kuharica u tadašnjem Arenaturistu. Naporno je radila svake sezone, mijenjala hotele i restorane, a po zimi bila bez dela. Tata je radio noćne smjene u tvornici stakla.

U jednom trenutku bez dela odlučila je raditi ono što najbolje zna - umijesila je na ovom drvenom stolu prve fuže, motala jedan po jedan na palicu. Tata joj je odlučio pomoći i rekao "ti mijesi, a ja ću prodavati" i tako je sve počelo.

Prva velika narudžba bila im je tri kile za jedan market. Odlučili su stoga otvoriti dopunsku djelatnost, a kasnije registrirati i obiteljski obrt "Tjestanina Marija" u kojem je mama mijesila paštu, a tata je prodavao, priča nam Dalibor.

Kako se glas o dobroj pašti šjore Marije prenosio odlučili su krenuti ozbiljnije i počeli raditi i njoke. 

Tata Dragić prima nagradu na jednom od obrtničkih sajmova

Ne odustajemo od tradicije

- Kako je mama umjesila prve - od kuhanja krumpira do rezanja na ruku - tako ih radimo i danas. Vjerujem da smo jedini u Istri koji i dalje rade njoke na ruke, doznajemo od braće. Upravo je u tome, dodaju, njihova tajna; ne odustaju od tradicije i kvalitetnog proizvoda.

Današnja je, ipak modernija proizvodnja, smještena u veliku halu izgrađenu posebno za pripremu hrane u Šijani, u Labinskoj ulici.

Hala ima više od 500 kvadrata prostora, a iako su se u nju preselili lani, nakon Uskrsa, zbog velike im je potražnje već postala tijesna. Kako nam priznaju ne uspijevaju proizvesti toliko pašte i njoka koliko bi ih mogli prodati, i zbog činjenice što od njih naručuje velik broj restorana i hotelijera, pa je u sezoni prava 'ludnica od dela'. 

- Radi nas 13, uz brata i mene. Za sve se brinemo, ja sam više u proizvodnji, brat u kancelariji s papirima, tata Dragić i dalje vozi, mi mu pomažemo. Ponosni smo što imamo vlastitu distribuciju i odgovaramo za kvalitetu proizvoda od njegove proizvodnje do tanjura, veli nam Dalibor.

 Proizvode, dodaje, prodaju po cijeloj Istri, ali i Sloveniji, Zagrebu, otocima sve do Paga, Hvara....

Rade u dvije smjene, strojevi se gotovo i ne gase. Do restorana distribuiraju uglavnom smrznute proizvode koji se, odmah po proizvodnji zamrzavaju u u velikim hladnjacima - takozvanim šokerima.

Zanimljivo je da osim standardnih proizvoda poput fuži, njoka, pljukanci, raviola, rezanci... za ugostiteljstvo proizvode i paštu po narudžbi poput crnih njoka, njoka od batata, raviola s raznim punjenima, a u suradnji s Udrugom za skrb oboljelih od celijakije Istarske županije, proizvode i njoke bez glutena.

To rade, zapravo, iz usluge jer su ti njoki iste cijene kao i obični. Udruga njima dobavlja brašno, a oni im proizvedu njoke za njihove članove. 

Vraćajući se na početke proizvodnje braća nam pričaju kako su do 1998. godine radili u kući na Verudi Porat. Obiteljskoj proizvodnji ocu i majci pridružili su se i sinovi. 

- Brat i ja smo završili za elektromehaničare. Kada smo finili školu i vojsku tata nas je pitao hoćemo li ostati raditi kod njih i širiti proizvodnju ili idemo za svojim delom. Nismo puno razmišljali i odlučili smo ostati u obiteljskoj proizvodnji.

Kako nam je prostor u kući postao tijesan, a narudžbe rasle, '98 smo otvorili veći pogon ispod kuće u kojem smo svi skupa radili, priča nam Dalibor. Tada su, u suradnji s hotelijerima i ugostiteljima, krenuli širiti paletu proizvoda. 

Nakon doškolovanja koja su im bila potrebna braća su 2016. krenula tražiti lokaciju za nove pogone i to im je zadalo, doznajemo, jako puno muke.

Potraga za industrijskim zemljištem

- Nismo htjeli odseliti iz Pule, a koju god bi parcelu vidjeli na njoj je bila samo stambena namjena. Nekoliko godina smo tražili i na kraju uspjeli kupiti ovu u Labinskoj ulici, navode nam, dodajući da su sve isfinancirali vlastitim sredstvima i kreditom.

Nažalost, kako doznajemo, zbog toga što su negdje između; nisu ni OPG ni klasična proizvodnja, nisu uspjeli dobiti nikakva sredstva ni poticaje, ni od europskih fondova niti s lokalne ili državne razine. Iako pomalo razočarani, vele da ih to ne obeshrabruje te će i dalje raditi sami, koliko mogu, veli nam Emil.

Na upit koji im je bio najveći izazov ovih godina navode da je to upravo gradnja specijalizirane hale, budući da ih je usred gradnje pogodila epidemija korone.

- Sve je stalo. Stali su radovi, stale su narudžbe, obaveze dolazile, šoldi se topili. Pitanje je bilo hoćemo li nastaviti ili ne, pričaju nam.

Izazov epidemije korone

Na sreću, kako su mjere popustile, krenula je dostava hrane, počelo se više kuhati doma i na kraju im je korona donijela i jednu pozitivnu stvar, a to je da su se ljudi okrenuli maloj domaćoj proizvodnji, lokalnim obrtnicima i OPG-ovima.

- Tu smo profitirali i mi jer su ljudi shvatili koliko je naša pašta zdravija i kvalitetnija od one industrijski proizvedene, navode nam Terlevići.

Sva je njihova pašta, naime, bez aditiva i konzervansa i umjetnih aroma i bojila. Kako nam kazuje jedna od radnica u proizvodnji, i ona se sama šokirala kvalitetom kada je ovdje počela raditi, shvativši da njezini poslodavci kupuju i kuhaju kao i ona doma, samo u većim količinama.

- Nema tu boja, za zelenu se kuha i pasira špinat, za narančastu cuka, ljubičastu batat, crnilo je od sipe...

Nikada nisam dok nisam došla kod njih njoke sama umijesila, no sve sam naučila jer oni sve znaju, pomognu, najbolji su mi šefovi do sada, veli nam, ne želeći nam odati ime nakon što je izjavila da je što se proizvodnje tiče ipak bolji Dalibor, koji bez problema zna napraviti njoke ili fuže kao i sve one u proizvodnji.

Na pitanje našim sugovornicima imaju li problema s radnom snagom, a na što se svi poslodavci u zadnje vrijeme žale, navode da zapravo i nemaju.

Kod njih rade sve domaći ljudi, mnogi od njih dugotrajno. Uz riječi da radnike treba platiti, pa problema neće biti, vele nam kako su oni svojom ekipom više nego zadovoljni.

Kušaonica na katu

- Nije to fizički teško delo, ali jest intenzivno. Napraviti tonu njoka dnevno, zamislite si, vele nam Terlevići.

Upitani za daljnje planove braća priznaju da bi im bilo potrebno proširiti proizvodnju, kako bi udovoljili svoj potražnji.

No za sada im je u planu na katu hale podignuti kušaonicu i restoran koji bi prvenstveno bio namijenjen kuharima da se ovdje mogu doći upoznati s njihovom tjesteninom, kušati je u raznim varijantama i dogovoriti suradnju.

Portun kao doma

Industrijska hala u Labinskoj ulici nema uobičajeni ulaz.

Braća nam odgovaraju da nisu htjela ugraditi industrijski portun, jer ovaj prostor smatraju svojim drugim domom.

- Cijela je fameja tu. Nije to samo proizvodnja, to je i naš dom. Zato smo dali zadatak tati da napravi portun kakav sam želi, kako doma. I osmislio je željezni portun, sa stupovima od grote na koje je uklesao svoje i majčine inicijale 'D i M', a na vrh stavio balote, budući da je obožavatelj boćanja, veli nam Emil.

Zanimljivo je i da su su braća, posebice Dalibor, sama napravila većinu strojeva za proizvodnju, a neke kupili pa prilagodili sebi i specifičnoj proizvodnji. Zahtjevan je to posao, kako vele, no jedini ispravan put kada želite biti kvalitetni i konkurentni na tržištu. 

Želite li probati njihove domaće proizvode dobro je znati da u sklopu hale posluje i mala trgovina u kojoj možete kupiti suhu i smrznutu paštu i njoke. Butiga radi svaki dan od 7 do 17, a subotom do 14 sati.

Na kraju donosimo recept za jednostavan i lagan recept - raviole s buratom i špinatom iz pećnice. Video pogledajte OVDJE

Zlatni savjeti kako skuhati paštu kako bi ona baš svaki put bila savršena:

  • Paštu kuhajte u obilnoj količini vode
  • Nikada u vodu ne stavljajte ulje
  • Pričekajte da voda zavrije
  • Sol dodajte tek kada voda zakipi
  • Ne smanjujte vatru
  • Povremeno paštu promiješajte
  • Testirajte je li pašta kuhana
  • Paštu nije potrebno ispirati

Nastavite čitati

Pula
 

Obilježena 104. obljetnica spaljivanja Narodnog doma u Puli

Prije 104 godine, 14. srpnja, pulski fašisti poveli su prvi oružani napad s ciljem uništenja Narodnoga doma, središta hrvatske kulture i nacionalnog identiteta. Sagrađen 1906. Dom je imao postati “hram u kojemu će vrcati iskre hrvatske prosvjete i rodoljubne svijesti”, kako je tada pisala Naša Sloga

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.