Gradonačelnica Pazina o Kaštijunu: "Što mi radimo, što mi radimo? Plastika koju razdvajamo nije reciklabilna u najvećoj mjeri"

Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić i dogradonačelnik Renato Kalac jutros su na redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare upoznali javnost s nekoliko aktualnih gradskih projekata, no pitali smo ih i o Kaštijunu, koji je najviše pulski, ali i problem istarskih gradova, ako ništa drugo, bar na financijskoj razini.

- Znate, teško je govoriti o temi o kojoj imate dvojak stav. I prije ulaska u politiku bila sam sa 'zelenima' protiv Kaštijuna, da bi ulaskom u vijeće 2017. godine slušala gospodina Valerija Drandića da će nam čak bit smanjena cijena otpada jer da ćemo po zakonu taj razvrstani otpad prodavati i da ćemo smanjiti cijenu javne usluge, i da je, evo, sve super jer ne moramo uvoditi smeđe kante jer će sve to može doći na Kaštijun, kazala je i nastavila.

- Izglasali smo kredit. Realnost je iznjedrila posve drugu priču, a ta je da razvrstavanjem otpada ne da nećete  zaradite, nego ćete morate platiti  da netko uzme taj otpad. Pa su usluge građanima poskupile. A drugo, kad ste miješanom komunalnom otpadu uzeli plastiku i papir, uzeli ste mu kalorije. I onda je ono što ulazi u otpad prilično mokra stvar. Znači, morate uvoditi smeđe kante. Ne koštaju te kante, ali košta odvoz, a taj otpad i smrdi. To biste trebali puno češće odvoziti, a takav idealan sustav koštao bi nekoliko puta više. Mi iz središnje Istre i dalje na Kaštijun donosimo manje otpada u odnosu na našu ratu kredita. Mi cijelo vrijeme preplaćujemo taj kredit. Dok druge gradovi proizvode više  otpada od rate kredita. To nije nešto zbog čega bih trebala ponovno slušati dociranja drugih gradonačelnika. To  je naprosto činjenica, ističe ona

- Iskreno mi je žao i suosjećam s građanima koji trpe smrad. Odrasla sam na jednom mjestu gdje je često smrdjelo zbog farmi i znam kako je često živjeti u tim uvjetima, veli gradonačelnica, da bi se onda usmjerila u bit problema. 

- Što mi radimo, što mi radimo? Plastika koju razdvajamo nije reciklabilna u najvećoj mjeri. Pitanje je kako i gdje završava ta plastika. Sumanuto proizvodimo količine smeća, a neki bacaju u prirodu. Vjerojatno jedemo  i pijemo kontaminirane namirnice, kazala je Jašić, dodavši da su se donosili zakoni koji se nisu realno mogli realizirati, a odgovornost je i na zagovarateljima tehnologije na Kaštijunu. 

Predstavljajući projekt POS Šaini kao konkretan primjer pomoći mladim obiteljima u rješavanju stambenog pitanja, ona je u nastavku kazala da je Grad ponudio devet gradskih građevinskih parcela po povoljnim cijenama od 15 do 16 eura po kvadratnom metru, što je tri do četiri puta niže od tržišnih vrijednosti.

- Na natječaj je pristiglo 17 prijava, a nakon provjere, analize i objave Konačne liste, pet parcela bit će prodano, nakon čega će četiri parcele biti ponuđene na ponovljeni javni poziv. Na lokaciji Šaini planirano je i uređenje dječjeg igrališta, koje će pratiti izgradnju novih kuća i osigurati kvalitetan javni prostor za djecu i obitelji, dodala je Jašić.

Nakon konzultativnog procesa s mjesnim odborima, gradskim ustanovama i tvrtkama, u tijeku je izrada proračuna za 2026. godinu, o čemu će se raspravljati na sjednici Gradskog vijeća 20. studenog.

Izmjene prostornog plana, kazala je u nastavku, izuzetno su važne jer izravno utječu na mogućnost gradnje i planiranja novih sadržaja, bilo da je riječ o stambenim, poslovnim ili javnim prostorima.

- S procesom se zastalo na proljeće 2025. godine jer su, uvođenjem digitalnih alata (e-planova) otkrivene neusklađenosti na granicama s općinama Gračišće, Tinjan, Cerovlje i Motovun. S procesom se nije moglo nastaviti, već je bilo potrebno precizno definirati granice između jedinica lokalne samouprave, što je dovelo do vremenskog produljenja postupka koji je danas pri kraju. Čim se sklopi novi sporazum s posljednjom općinom i DGU provede novo ucrtavanje, planeri će pripremiti Nacrt plana za javnu raspravu koja se očekuje krajem siječnja 2026. Planeri provode detaljnu analizu svih pristiglih zahtjeva građana i poduzetnika, a poseban naglasak je na stvaranju uvjeta da mlade obitelji mogu graditi i ostati u Pazinu te da se što više ljudi vrati, nastavila je.

Zbog ograničenja županijskog prostornog plana, koji polazi od broja stanovnika, prostor za širenje građevinskih područja je ograničen. Ipak, Grad će nastojat omogućiti gradnju onima koji nemaju nekretninu, naravno, tamo gdje je to moguće, realokacijom ili da se pojedine veće građevinske površine na kojima se dvadesetak godina nije ništa gradilo, malo smanje, kako bi se oslobodio prostor za nove zahtjeve. Analiziraju se i zemljišta koja su urbanizirana, ali nemaju uvjete za gradnju zbog konfiguracije terena (dolci, strmine i sl.).

Ulaganja zbog odrona u Grdoselu

U području komunalne infrastrukture Grad Pazin nastavlja se, kaže gradonačelnica, s realizacijom planiranih radova. Nakon dovršetka projekta asfaltiranja ceste Ciburi – Ježenj, započeli su radovi na prometnici prema Grdoselu.

Radovi obuhvaćaju iskope u zoni prvog odrona i oštećenog kolnika, pri čemu će postojeći betonski potporni zid biti zamijenjen gabionskom konstrukcijom (zidom od kamenja u čeličnim košarama), koji će omogućiti bolju prilagodbu terenu i stabilizaciju padine.

Uspostavljena je privremena regulacija prometa. Cesta nije za sada zatvorena, a autobusne linije, uključujući školski prijevoz, prometuju prema redovnom rasporedu. Planirano trajanje radova je oko mjesec dana, ovisno o vremenskim i terenskim uvjetima.

Zasađeno 240 novih stabala

Grad Pazin je počeo drugu fazu velike akcije ozelenjivanja grada, u sklopu koje će biti posađeno dodatnih 80 stabala. Nakon što je u proljetnoj fazi posađeno oko 160 stabala, ukupno će se na području grada i mjesnih odbora zasaditi 240 novih stabala.

- Riječ je o prvoj sustavnoj sadnji urbanog drveća u posljednjih tridesetak godina, čime Grad ulaže u kvalitetu života, okoliš i urbanu otpornost.

Jesenska faza sadnje obuhvaća više lokacija, među kojima su Ulica Štefanije Ravnić, Dubravica, Draželj, područje bivše vojarne, Vranica, Željeznički park, Stop shop zona, vježbalište iza sportske dvorane te naselja Lindar, Zarečje i Ruhci kraj Berma.

O Underdomu: cilj je stvoriti pravi kulturni centar

Underdom, novi zajednički prostor za mlade, kulturu i umjetnost koriste udruge Alarm Pazin, Forma i TradInEtno, a nalazi se u suterenu Spomen doma

- Cilj je stvoriti kulturni centar u pravom smislu – prostor susreta glazbe, književnosti, dizajna i druženja. Underdom je otvoren svima koji žele stvarati, učiti i povezivati se, te predstavlja novu točku okupljanja mladih u središtu grada. U novom prostoru pokrenut je i stalni program “After škola druženja”, koji se održava od ponedjeljka do četvrtka, od 14 do 16 sati. Program uključuje glazbene ponedjeljke, zaigrane utorke, filmske srijede i kreativne četvrtke. Sve aktivnosti su besplatne i otvorene za sve mlade, zaključila  je pazinska gradonačelnica.