Peta po broju putnika u prošloj godini je zračna luka Pula s nešto više od 383 tisuće putnika i porastom za 46,6 posto u odnosu na 2021. godinu. U usporedbi s rekordnom 2019., kada je imala više od 770 tisuća putnika, rezultat je više nego mršav
Peta po broju putnika u prošloj godini je zračna luka Pula s nešto više od 383 tisuće putnika i porastom za 46,6 posto u odnosu na 2021. godinu. U usporedbi s rekordnom 2019., kada je imala više od 770 tisuća putnika, rezultat je više nego mršav
Prošle je godine u hrvatskim zračnim lukama ukupno ukrcano i iskrcano 9,78 milijuna putnika, što je porast od 108,2 posto u usporedbi s 2021. godinom, ali i 14 posto manje nego u pretpandemijskoj 2019. godini, kada je bilo rekordnih 11,4 milijuna putnika, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku.
Tijekom prošle godine u hrvatskim je zračnim lukama ostvareno 118 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je u odnosu na 2021. godinu porast za 38,3 posto, a porastao je i promet tereta, i to za 10,9 posto, na 9,8 tisuća tona.
Uobičajeno, najveći promet putnika prošle godine ostvarila je zračna luka Zagreb, nešto više od 3,1 milijuna, što je porast od 123,4 posto u odnosu na 2021. godinu.
Po broju putnika slijedi zračna luka Split kroz koju je lani prošlo gotovo 2,9 milijuna putnika, što je u odnosu na godinu ranije porast za 85,1 posto, dok je zračna luka Dubrovnik s 2,1 milijun putnika ostvarila porast od 133 posto.
Više od milijun putnika ili njih gotovo 1,1 milijun prošle je godine prošlo kroz zadarsku zračnu luku, koja je time na godišnjoj razini u plusu od 116,4 posto.
Peta po broju putnika u prošloj godini je zračna luka Pula s nešto više od 383 tisuće putnika i porastom za 46,6 posto u odnosu na 2021. godinu, dok je s nešto više od 160 tisuća putnika zračna luka Rijeka zabilježila najveći postotni porast, za 206 posto.
Porasti i u prosincu
Po podatcima DZS-a, u prosincu prošle godine u hrvatskim zračnim lukama je ukrcano i iskrcano 305 tisuća putnika što je 41,1 posto više nego u posljednjem mjesecu 2021. godine.
Lanjski prosinac po broju putnika približio se prometu iz prosinca 2019. godine, s obzirom da je lani putnika bilo 0,8 posto manje nego u zadnjem mjesecu pretpandemijske 2019. godine.
I u prosincu je najveći promet putnika ostvarila zračna luka Zagreb - 246 tisuća putnika ili 37,6 posto više u odnosu na prosinac 2021. godine, kada je prevezeno 178 tisuća putnika, i porast od 6,7 posto u odnosu na prosinac 2019. godine, kada je promet iznosio 230 tisuća putnika, zamjećuju statističari.
Slijedi zračna luka Split s 36 tisuća putnika, što je porast od 52,8 posto u odnosu na prosinac 2021. godine, ali i pad od 8,1 posto u odnosu na prosinac 2019. godine, te zračna luka Dubrovnik s 19 tisuća putnika, ili porastom od 61 posto u odnosu na prosinac godinu prije, ali i nadalje znatnijim padom u odnosu na zadnji mjesec pretpandemijske 2019. godine, za 46,3 posto.
Po podatcima DZS-a, u zadnjem mjesecu prošle godine najznatniji je međunarodni putnički promet ostvaren sa zračnim lukama iz Njemačke, 68 tisuća putnika, što je za 42,4 posto više u odnosu na prosinac 2021. godine, ali i za 23,9 posto manje u odnosu na prosinac 2019. godine.
Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine s prevezene 22 tisuće putnika, ili 98,7 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao i za 31,4 posto više u odnosu na prosinac 2019. godine, te zračne luke Nizozemske s 19 tisuća prevezenih putnika, čime se bilježi porast za 24,9 posto u odnosu na prosinac 2021. godine i još osjetniji porast, za 40,7 posto u odnosu na prosinac 2019. godine.
U prosincu prošle godine ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u hrvatskim zračnim je iznosio 4.739, što je porast od 1,8 posto u usporedbi s prosincem 2021. godine, ali i tri posto manje u odnosu na prosinac 2019. godine.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u prosincu 2022. iznosio je 860 tona, što je pad od 2,5 posto u usporedbi s prosincem 2021. godine, ali u odnosu na prosinac 2019. porast od 3,7 posto, navode iz DZS-a.
Naizgled rutinska operacija završila je fatalno. Tijekom nedjeljne večeri na kirurgiji pulske bolice poklopilo se nekoliko detalja koji su doveli do kobnog ishoda. Je li se smrt mogla izbjeći? Odgovor će dati istraga pulskog Županijskog državnog odvjetništva
Hvala vam što ste došli u ovakvom broju. David i ja smo prije pričali i mislili smo da će doći samo naši roditelji, kazao je Vukmir pred punom Portaratom * Nema ljepšeg nego kad ljudi iz tvog grada prepoznaju kad nešto dobro što napraviš. Vjerujem da su uživali svi oni koji su nas pratili. Malo smo vas morali staviti pod stres u zadnjoj utakmici, ali ne bi to bili mi kad ne bi tako bilo. Ali eto, uspjeli smo i napravili najveći rezultat u povijesti hrvatskog futsala, rekao je Mataja
Nekada je mali nogomet u Puli bio sinonim za rekreaciju; šutirala se lopta na svakom igralištu, livadi, parku i u svakom prolazu gdje su dva postavljena kamena mogla poslužiti kao gol. Gotovo svaka ulica imala je svoju ekipu; jedan je kvart igrao protiv drugog, razred protiv razreda, škola protiv škole. Nastala je “Moja ulica moja ekipa” 1978. godine, a o tome koliko je bila popularna dovoljno je reći da je već 1980. godine okupila čak 117 ekipa
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
