Uoči 2020. godine, turistička kompanija Valamar odlučila je objediniti pripravu hrane za svoje goste, dotad raspoređenu na dvije strane istarskog poluotoka – u destinacijama Rabac i Poreč kao i u ostalim destinacijama duž Jadrana. Novi je cilj bila jedinstvena Centralna kuhinja koja će, vrhunskim sustavom skladištenja, obrade namirnica i kvalitetom dostavne mreže, opskrbljivati sve hotele i kampove ovog lanca.
U sklopu ove ideje, u obnovljenom i moderniziranom objektu u Vinežu Centralne kuhinje u Vinežu, pokrenut je - Valfresco Direkt - projekt plasiranja i distribucije proizvoda manjih, lokalnih proizvođača i OPG-ova iz Istre.
No, tada je stigla pandemija COVID-a, ugrozivši poslovanje većine hotelskih lanaca i ugostiteljskih objekata u svijetu, a mnoge čak i zatvorivši. Ne i Valamarovu novu kuhinju!
U traženju načina da se prilagode novonastaloj situaciji, u Valfrescu su, umjesto smanjenja posla, svoj program odlučili dodatno obogatiti omogućivši stanovnicima Istre, Rijeke i otoka Krka naručivanje njihovih jela putem online trgovine te dostavu na željenu adresu.
Postojeća infrastruktura na ovaj je način u najteže doba ostala 'u pogonu', radna mjesta su zadržana, a nastavljena je i distribucija proizvoda malih proizvođača.

Ivana Fonović

Branko Knežević
Sa stotinu na 225 djelatnika u nekoliko godina
Pet godina kasnije, Valfresco i Centralna kuhinja, koja je u ovaj podvig ušla sa stotinjak djelatnika, sada ih imaju 225 djelatnika, flotu od 25 dostavnih vozila, razgranat sustav dostave hrane i zadovoljne kupce, a od prije dvije godine i iznimno uspješan nekomercijalni projekt „Valamar brine za marende fine“, kojim se ovaj hotelski lanac odlučio odužiti široj lokalnoj zajednici brigom za kvalitetu dječjih obroka u osnovnim školama.
Sustav je svakog dana sve suvremeniji, a i broj zaposlenika konstantno raste. Inovativni projekt, sada se to sa sigurnošću može reći, postao primjer uspješnog poslovnog pothvata.
- Ponosni smo na Valfresco Direkt, od same početne ideje kao i na njegov daljnji razvoj. Bilo je potrebno malo vremena da se ljudi naviknu na novost na tržištu, ali rezultati pokazuju da smo stekli njihovo povjerenje. Iz godine u godinu imamo i sve više novih malih proizvođača i domaćih OPG-ova koji se žele uključiti u projekt, što govori da smo pouzdan partner, kaže nam direktorica Valfresca Ivana Fonović.
Projekt ne bi mogao funkcionirati bez Centralne kuhinje u kojoj nastaje sva 'magija'.
- Kuhinja se proteže na više od 3.000 kvadrata. Salate, sendviči, hladna i topla kuhana jela, te brojne slastice – sve se to priprema u Centralnoj kuhinji koja je podijeljena na mesnicu, ribarnicu, odjel voća i povrća, hladnu i toplu kuhinju te slastičarnicu, uz mnogobrojna skladišta, komore i opsežni vozni park.
Do početka projekta Valfresco Direkt, uglavnom smo opskrbom bili fokusirani na naših dvadesetak hotela i devet kampova s popratnim objektima, gdje nam je cilj olakšati rad tamošnjim kuhinjama. Vozimo svakog dana po cijeloj Istri, na otoke Krk i Rab, te triput tjedno opskrbljujemo naše objekte na Hvaru i u Austriji, kaže nam voditelj Centralne kuhinje Branko Knežević.
Naglasak je na kvaliteti koja mora biti jednaka u svim objektima, dodaje, kao i na uštedi energije, koju u Valfrescu smatraju jako važnom.
U špici sezone pripremimo i do dvadeset tona, što sirove, što kuhane hrane. Za objekte skuhamo 18 do 20 tisuća obroka dnevno, ali radimo i druge stvari poput Valfresca i školskih marendi te hrane za partnere. Maksimalni kapacitet je oko 25 tisuća obroka dnevno.
Visoki standardi proizvodnje i skladištenja
Hrana se proizvodi uz primjenu Sustava upravljanja sigurnošću (HACCP), a hladni lanac pritom se ne prekida. Namirnice i hrana prvo se hlade u uređajima za brzo hlađenje, zatim se odvoze u otpremne komore i potom u otpremna vozila, kojima putuju do objekta u kojem se, u pravilu, istoga dana i iskoriste.
Reciklira se sve što je moguće, kažu nam, pa se tako ostaci hrane kompostiraju u biokomposteru, koji se nalazi pored Centralne kuhinje, a dobiveni kompost zatim Odjel uređenja koristi za hortikulturu.
Radna tvar u komorama u kuhinji ugljični je dioksid, koji je ekološki prihvatljiv, a otpadna toplina se koristi i za zagrijavanje vode.
- Najkorisniji alat je moderna tehnologija, poput suvremenih pećnica i kuhala koja, osim što mogu obraditi velike količine hrane, značajno smanjuju vrijeme kuhanja. Sve je povezano, od termičke obrade, preko hlađenja do pakiranja, pa se smanjuje broj koraka i rasterećuje radna snaga. Nedavno smo uveli i nov sustav označavanja proizvoda deklaracijama otpornim na vlagu, koje dozvoljavaju unošenje većeg broja podataka. Sustav za sigurnost hrane HACCP od prije dvije godine u cijelosti nam je u elektroničkom obliku. Sve, od obavljenih zadataka pa do temperature u komorama moguće je pratiti online 24 sata. Ovo, naravno, zahtijeva dobru tehničku ekipiranost, i tu se oslanjamo na naš odjel tehničkog održavanja koji sve to redovno prati jer ovakav pogon ne trpi nikakvo kašnjenje, kaže tehnolog Valfresca i Centralne kuhinje Maja Knapić.

Maja Knapić
ć
Skoro sto posto Valfresco proizvoda upakirano u ekološki prihvatljivu ambalažu od celuloze s biofilmom, koja se može kompostirati. Manji dio pakira se u celulozu presvučenu polietilenom.
Školske marende Valfresca
A, kada je projekt stao na sigurne noge, kažu nam u Valfrescu, bilo je vrijeme za darivanje zajednice i tada je osmišljena kampanja „Valamar brine za marende fine“. Djeca i nastavnici osnovnih škola, naime, pozvani su da se uključe u natječaj na temu zdravih marendi, a pobjednicima je obećana Valfresco marenda na godinu dana i edukacija o zdravoj hrani. No, i ovaj je projekt ubrzo prerastao inicijalni plan, pa je već dogodine Valamar odlučio nagraditi svih 28 sudionika natječaja „Tjednom zdravih marendi“, što je za djelatnike Valfresca značilo pothvat u trajanju od čak pola godine. I na njega su, vele, naročito ponosni.
- Ovo nam je najdraži projekt. Najveći i najteži, ali najdraži. Zaista! Htjeli smo djeci u školama ponuditi zdrave i nutritivno dobro balansirane marende, ali i potaknuti razmišljanje o zdravoj prehrani i namirnicama karakterističnim za podneblje u kome se nalazimo jer vidimo da se to već polako izgubilo i da nove generacije pomalo gube pojam o lokalnoj hrani, kaže Ivana Fonović.
A reakcija djece bila je fantastična. Prve je godine, naime, natječaj bio koncipiran na način da se od sudionika tražila izrada trominutnog video uratka na temu zdravih marendi, dok su druge godine učenici trebali predložiti vlastiti prijedlog menija sa zdravom hranom za školske obroke.

OŠ Tone Peruška, Pula

OŠ I.G. Kovačić, Čepić

OŠ Ivo Lola Ribar, Labin
Očekivano, dječja je mašta iznjedrila neke vrlo originalne prijedloge, pa su se tu našle „Šrek palačinke od tikvica“, slatka skuta, „smokovačinke“, ali i profinjeniji prijedlozi poput fritaje s pršutom, tartufima i skutom te zdravih palačinki od zobenih pahuljica.
- Iako u drugom natječaju video nije bio obavezan, u nekim su nas školama dočekali kao prave zvijezde i samoinicijativno snimili videa u kojima su nam predstavili hranu koju su sami pripremili. Zaista su se aktivirali, ali bitno je da su se uključili i ravnatelji i nastavnici, veli Fonović i kaže kako odluku da se umjesto 10, nagradi svih 28 škola, nije bilo teško donijeti, ali je obilazak svih škola i upoznavanje s uvjetima koji su, u konačnici diktirali ponudu na stolovima, predstavljao velik zadatak.
Kod kreiranja jelovnika za osnovnoškolce u Valfrescu, vodili su se nacionalnim pravilnikom koji daje preporuke za prehranu u osnovnim školama, povezujući ga s informacijama dobivenim iz samih škola.

OŠ/SE Bernardo Parentin, Poreč

OŠ Petra Studenca, Kanfanar

OŠ Joakima Rakovca, Sv.Lovreč

OŠ Poreč
- Najsimpatičnija povratna informacija došla je iz jedne škole u kojoj je nastavnica rekla da su učenici nižih razreda kasnili na nastavu, poručivši da još traje marenda i da ne žele otići od stola, smiju se u Valfrescu.

OŠ Ivana Batelića, Raša
- Prvi je meni bio baziran na pahuljicama i žitaricama u kombinaciji s jogurtom i mlijekom, zatim su tu bili različiti namazi poput džema, meda, sira i maslaca, s dvije vrste kruha i uvijek je postojala opcija kuhane marende, a to su u pravilu bili umaci, mesa, povrća. Palenta je, recimo, bila jako dobro prihvaćena, konkretno umak od liganja s palentom. Ali, iznimno dobru reakciju imali smo i na zelenu juhu od brokule, za koju su se tražile repete. Nama je bilo posebno važno predstaviti djeci i štapiće od svježeg povrća s umacima, poput umaka od graha, sira ili humusa. Možda djeluje malo šokantno, dodaje Maja Knapić, ali postoje djeca koja su prvi put probala pomidor i mrkvu u sirovom obliku.
Za voditelja Centralne kuhinje Branka Kneževića najveća je radost bila kada djeca probaju nešto što dotad nikada nisu, a za to često, kaže, treba sačekati da prvi učenik probije led.
Najznačajnija povratna informacija, kažu u Valfrescu, jest da se u mnogim školama, ponuda marendi i nakon njihovog sedmodnevnog posjeta nije mijenjala.
Misija je time postignuta – zdrava hrana stigla je do djece.
PROMO