Biznis

što s novcem dok grmi oružje?

Valter Šarić: Prijeti nam inflacija pa je mudro ulagati u nekretnine, turizam, proizvodnju hrane ili djelatnosti vezane za zdravlje

Mi smo turistička regija i nekretnine su sigurno dobro ulaganje, kao i djelatnosti povezane s hranom. Govorim o ulagačima i obiteljima koje nisu sklone nekom velikom riziku. Svakako je dobro ulagati i u djelatnosti povezane sa zdravljem. Mislim da je vrlo rizično veće iznose držati doma. Evidentno je već sada da ovo neće biti rekordna turistička sezona


 
5 min
Dražen Majić Martina Pereša ⒸFOTO: Manuel Angelini
Valter Glavičić

Mi smo turistička regija i nekretnine su sigurno dobro ulaganje, kao i djelatnosti povezane s hranom. Govorim o ulagačima i obiteljima koje nisu sklone nekom velikom riziku. Svakako je dobro ulagati i u djelatnosti povezane sa zdravljem. Mislim da je vrlo rizično veće iznose držati doma. Evidentno je već sada da ovo neće biti rekordna turistička sezona

Brojni su građani zabrinuti zbog događaja u Ukrajini i njihovog utjecaju na naše financije i gospodarstvo. O tome kako se ponašati s financijama i kako najbolje zaštititi svoju imovinu razgovarali smo s nedavno umirovljenim istarskim bankarom, Valterom Šarićem.

Kako ste doživjeli probleme sa Sberbank-om? Je li to što se dogodilo noćna mora svakog bankara?

-Nakon uvođenja sankcija protiv Rusije i mišljenja Europske središnje banke da bi se to vrlo negativno moglo odraziti na Sberbank, bilo je jasno da će to izazvati brigu kod deponenata. Naime, poslovno bankarstvo se zasniva na povjerenju građana i likvidnosti. Novac štediša banke plasiraju u razne projekte i štediše moraju imati povjerenja da su ti projekti kvalitetni. Svaka banka dio novca, od 10 do 20 posto, čuva zbog likvidnosti.

Banka, dakle, mora biti uspješna, mora svojim vlasnicima donositi dividendu ali mora biti i solventna i mora imati dobar rejting kako bi, u slučaju da veći broj deponenata zatraži svoje uloge, mogla na tržištu posuditi novac za isplatu.

Imali smo i sami prilike u našoj blizini, kod Istarske banke i, pogotovo, Riječke banke, vidjeti što se događa ako građani posumnjaju u likvidnost neke banke. Ako jednog dana neki klijent ne dobije svoj ulog, sutradan će ih po svoj novac u banku doći deset, a treći dan milijun klijenata. Zato nisam bio iznenađen što se dogodilo sa Sberbankom. Samo je u Hrvatskoj, uz sva ograničenja, u dva dana iz te banke podignuto 200 milijuna eura.

Kako ocjenjujete reakciju hrvatskh monetarnih vlasti?

S druge strane vidjeli smo na djelu ponašanje naše države koja se susrela s ovom pojavom baš u vrijeme kandidature za ulazak u Eurozonu. U sklopu tog procesa mi smo morali pristupiti bankarskoj uniji u kojoj djeluje i tijelo koje se zove Jedinstveni sanacijski odbor. Sad smo vidjeli na djelu agilnost naše monetarne vlasti i svjedočili smo rješavanju tog problema bez ikakvih posljedica po naš državni proračun. Nismo čak ni koristili sredstva europskog zajedničkog sanacijskog fonda. Odmah se našla Hrvatska poštanska banka koja je kupila Sberbank za 71 milijun kuna i sada ta banka nastavlja normalno poslovati.

Mogu li štediše Sberbank-e danas biti mirni?

Građani mogu biti potpuno mirni. HPB je kvalitetna, uspješna i solventna banka koja će sada imati 7,5 posto hrvatskog bankarskog tržišta.

Što možemo očekivati vezano za pojedine austrijske banke koje su bile značajno izložene na ruskom tržištu?

Ja nemam točan podatak koliko su austrijske banke izložene ali znam da je austrijski bankarski sustav vrlo konzervativan. Moguće je da će doći do nekih gubitaka ali to nikako neće dovesti austrijske banke u poziciji da budu insolventne.

Kad govorimo o bankama u Hrvatskoj moramo znati da su filijale talijanskih, austrijskih ili bilo čijih banaka potpuno samostalni pravni subjekti. One su sa svojim matičnim bankama vezane putem kapitala ali su pravno potpuno samostalne. Zato je i bilo moguće ovo sa Sberbankom u Hrvatskoj provesti ovako brzo.

Ja sam radio za austrijske banke i znam da su one u povijesti, čak i u vremenima rata, uspijevale sačuvati štednju svojih klijenata.

Kako gledate na poslovanje IKB-a kao jedine istarske banke.

Uprava IKB -a je konzervativna i oprezna kod odobravanja plasmana. IKB je, po mom mišljenju, mala ali vrlo kvalitetna i solventna banka.

Hrvatski građani imaju 230 milijardi kuna u bankama. Danas se mnogi pitaju je li njihov novac u bankama siguran. Država garantira za iznose do 100 tisuća eura. Treba li jedan dio novca držati u „čarapama“ čisto da nisu „sva jaja u jednoj košari“?

-Moramo biti iskreni i reći da su i ti iznosi do sto tisuća eura osigurani ali to ne znači da će ih štediše u slučaju problema uvijek i odmah dobiti. Ako bi došlo do velikih potresa i velike navale građana na banke, onda ne bi svi mogli odmah dobiti svoj novac. Sjetimo se stare devizne štednje - raspala se Jugoslavija, nova država Hrvatska je krenula od nule ali je svim štedišama, istina u ratama, isplatila njihov novac. Dakle, država jamči ali nije izvjesno da bi svi štediše odmah dobili svoj novac.

Što mogu učiniti oni sretnici koji u bankama imaju više od 100 tisuća eura za koje jamči država. Je li u ovim vremenima mudrije novac ulagati u nekretnine, zlato ili neka treća ulaganja?

-Polazim od sebe. Nema dileme da je poželjno raspršiti portfelj. Mi smo turistička regija i nekretnine u turizmu su sigurno dobro ulaganje, kao i ulaganje u djelatnosti koje su povezane s hranom. Govorim o ulagačima i obiteljima koje nisu sklone nekom velikom riziku. Svakako je dobro ulagati i u djelatnosti povezane sa zdravljem. Zlato je isto atraktivno. Sve navedeno ne spada u klađenje što često zna biti ulaganje u dionice, fondove ili valute gdje onaj koji ulaže mora svakodnevno brinuti o tome. Znamo što se dogodilo 2008. i 2009. godine.

Treba li dio novca držati doma?

Normalno je kod kuće držati gotovinu za plaćanja manjih mjesečnih izdataka za koje se koristi gotovina. Mislim da je vrlo rizično veće iznose držati doma.

Mnogi od nas su digli kredite dok su kamate bile najniže u povijesti. Očekujete li rast kamata, a time i mjesečnih kreditnih rata?

Većina kredita građana, u kunama i u eurima, je s fiksnim kamatama, odnosno barem kroz neki period fiksnim. To je posebno bitno kod dugoročnih stambenih kredita. Oni koji su uzeli kredite s fiksnim kamatama ne moraju se brinuti. Ovi koji imaju promjenjive kamatne stope, kod njih postoje kamatni rizici.

Euro je na prilično niskim razinama, s obzirom na to da smo visoko euroizirana zemlja, je li mudro novce držati u nekoj drugoj valuti poput dolara ili pak treba disperzirati ušteđevinu u stranim valutama?

Mi smo malo specifični po pitanju štednje, a razlozi su povijesni. Sjetimo se hiperinflacija osamdesetih pa i devedestih godina. Naši ljudi su uvijek čuvali svoju štednju u njemačkim markama. Većina naše štednje je danas u eurima i dolarima jer smo na našoj valuti znali imati gubitaka u prošlosti. Vezano uz dolar, 2010. godine dolar je bio jači od eura a onda je u jednom trenutku izgubio 40 posto vrijednosti. Zato su se mnogi vratili u euro. Za ljude koji se ne žele kladiti, bez obzira na aktulne korekcije zbog rata u Ukrajini, euro je sigurna opcija.

Možemo li očekivati povećanje inflacije?

Infacija je jako destruktivan fenomen. Europska unija je zbog monetarne politike koju je uveo Mario Draghi u proteklom razdoblju, u nastojanjima da europski biznis bude konkurentan, na tržište pustila velike količnine novca po povoljnim uvjetima. To se trebalo promijeniti ali se dogodio Covid pa je bazna kamatna stopa još uvijek na nuli. Tijekom Covid krize se dogodio značajan inflatorni poremećaj i cijene su počele rasti. Sada se dogodio rat.

Mi trenutno imamo kamatnu stopu nula, a cijene rastu pet posto. Znači godišnje gubimo pet posto na vrijednosti novca. Toliko gube svi koji imaju cash. Veliki problem su inflatorna očekivanja koja onda gospodarstvenici počnu ugrađivati u cijene i tada kreće inflatorna spirala koja je vrlo destruktivna i opasna. Zato je posebno problematično ovo što se trenutno zbiva s energentima i s hranom.

Što očekujete od predstojeće turističke sezone? Očekivali smo jednu odličnu, možda i rekordnu sezonu a sada su stale rezervacije, ima čak i otkazivanja, a na neka tržišta možemo i zaboraviti.

Samo iz Zračne luke Pula čuli smo da očekuju sto tisuća putnika manje. To je značajna brojka. Evidentno je već sada da ovo neće biti rekordna turistička sezona. Zbog aktualnih događanja i zbog rasta cijena energenata i nesigurnosti počela je psihoza i normalno je da dio ljudi malo uspori.


Nastavite čitati

Istra
 

U SEDAM MJESECI DRUGI SLUČAJ VRŠNJAČKOG NASILJA U MEDULINSKOJ ŠKOLI Inspekcija utvrdila propuste nakon slučaja nasilja u veljači, DORH provodi izvide

Svi podaci o zatečenom činjeničnom stanju dostavljeni su Općinskom državnom odvjetništvu u Puli, koje nam je u povodu našeg upita odgovorilo da se provode izvidi radi utvrđivanja možebitnog postojanja kaznenih dijela, glasi odgovor inspekcije Ministarstva znanosti vezano uz slučaj vršnjačkog nasilja u medulinskoj školi prije sedam mjeseci

Svijet
 

Ukrajina objavila da ima potpunu kontrolu nad Limanom

Ovaj posljednji poraz ruske vojske dolazi nedugo nakon što je predsjednik Vladimir Putin u petak proglasio aneksiju četiri regije koje predstavljaju gotovo petinu ukrajinskog teritorija, no koje nisu pod ruskom kontrolom, poput oslobođenog Limana

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.