Svjetska zadruga održivog i odgovornog turizma Fairbnb.coop uskoro, svakako do početka turističke sezone, dolazi u Istru.
U tijeku su inicijalni dogovori s iznajmljivačima koji će preko zadruge moći iznajmljivati svoje objekte kao što su to dosad činili na Airbnb, Booking.com i sličnim servisima.
No, razlika je u tome što Fairbnb 50 posto dobiti reinvestira u projekte od značaja za lokalnu zajednicu, kao pravednija alternativa postojećim iznajmljivačkim platformama koje sav profit stavljaju u vlastiti džep.
'Nitko ne gubi'
Ambasadorica zadruge Dunja Pejić objašnjava da je, iako je cilj dugoročan, ekonomska isplativost za iznajmljivače puno brža jer za razliku od postojećih servisa ovdje ne plaćaju nikakvu proviziju.
- Proviziju u cijelosti plaća gost s napomenom da je ona manja ili jednaka provizijama kod konkurencije. Dakle, nitko ne gubi, veli ona.
Dunja Pejić: Za iznajmljivače je ekonomska isplativost puno brža jer za razliku od postojećih servisa ovdje ne plaćaju nikakvu proviziju
Pola provizije ide zadruzi za hladni pogon, a pola lokalnoj zajednici kroz projekte. U Istri su upravo u tijeku dogovori s organizacijama koje su prijavile svoje projekte, a iznajmljivači će imati mogućnost izabrati jedan do tri projekta za koje žele da se financiraju novcem kojeg je zadruga uprihodila putem njihovih objekata.
U prvoj će godini tako moći glasati za projekte poput škole permakulture, uzgoj ljekovitog bilja, očuvanje istarske glazbene tradicije, otvaranje studija za promociju mladih autora i druge.
Iznajmljivači mogu ostati na više platformi unedogled
S rastom organizacije rast će i projekti koji će pokrivati za turizam ključna područja poput očuvanja prirode, smanjenje otpada, poboljšanje infrastrukture itd. Važno je da projekte nude organizacije koje mogu primati donacije.
Izračun potencijalnog utjecaja zadrugarskog iznajmljivanja na regiju:
Discover the Fairbnb.coop effect | Fairbnb.coop - Community powered tourism
Uvjeti za iznajmljivače u Istri:
Sustainable Tourism in Istria - Fairbnb.coop - Community Powered Tourism
Ulazak u zadrugarsko iznajmljivanje vrlo je jednostavno, tvrde članovi zadruge. Fairbnb, naime, ne uvjetuje napuštanje drugih platformi.
Iznajmljivači se mogu oglašavati na više mjesta tijekom prijelaznog razdoblja ili jednostavno ostati na više platformi unedogled.
Na mrežnim stranicama zadruge (fairbnb.coop) navodi se da je nastala 2016. kao pravednija alternativa postojećim iznajmljivačkim platformama koje većinu profita stavljaju u vlastiti džep. Procvala je u početku u Veneciji, Amsterdamu i Bologni ali se ubrzo proširila cijelom Europom. 2018. osnovana je mreža zadruga Fairbnb Network societa cooperativa.
Od pandemije koronavirusa 2020., poput ostatka gospodarskih subjekata, susrela se s velikim padom poslovanja, trudeći se koliko je moguće otvarati nove destinacije i širiti mrežu korisnika. Aktualni je cilj, tvrde zadrugari, uključiti čim prije što veći broj ulagača i istomišljenika u ideju održivog i odgovornog turizma.
- Sada je pravi trenutak da se reagira na ovu krizu. Iz svake krize treba izvući pouku, a pandemija nam je pokazala što se događa kada dođe do poremećaja na tržištu - zajednice trebaju ojačati i osigurati svoju opstojnost kad ima turista ali i kad ih nema, kaže Dunja Pejić
Na tragu cirkularne ekonomije i fair trade zajednica, a želeći umanjiti štetne utjecaje turističke monokulture, Fairbnb posebnu pažnju posvećuje specifičnostima pojedinih podneblja te promovira pravilo "jedan domaćin - jedna kuća" koje favorizira obiteljske iznajmljivače u odnosu na turističke tvrtke i korporacije.
Očuvati identitet zajednice
Tako se, smatraju zadrugari, čuva izvornost i održivost destinacije.
Turističke meke poput Poreča, Rovinja i Medulina koje su ljeti „pune života“, zimi su pak beživotni ispuhani baloni. Većina stanovništva orijentirano je na turizam pa ostale grane gospodarstva neminovno zamiru.
Gube se kultura i identitet gradova i zajednica, a mladi ljudi sve više odlaze. I to su tek površinski nedostaci masovnog turizma.
Izljev nafte, najezda meduza, virus kojemu ne smeta vrućina ili neka druga nesreća daleko su veće prijetnje. Na primjeru Hrvatske koja 20 posto BDP-a ostvaruje od turizma to bi značilo ekonomsku katastrofu.
