Mostov zastupnik Miletić prerezao lokote na ulazu u plažu podno hotela Hilton
Tvrdi da građanima mora biti omogućen slobodan prolaz te je podnio kaznenu prijavu protiv tvrtke JTH Costabella
Na zahtjev nepoznate osobe koja je s njom stupila u kontakt putem društvene mreže, dopustila je da se na njezine bankovne račune uplaćuje novac s računa drugih nepoznatih osoba iz Hrvatske i inozemstva
Na zahtjev nepoznate osobe koja je s njom stupila u kontakt putem društvene mreže, dopustila je da se na njezine bankovne račune uplaćuje novac s računa drugih nepoznatih osoba iz Hrvatske i inozemstva
Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podiglo je optužnicu protiv 57-godišnjakinje koju tereti da je u tri i pol godine kupujući kriptovalute 'oprala' preko 400.000 nezakonito stečenih eura.
Tužiteljstvo 57-godišnjakinju tereti da je od veljače 2021. do listopada 2024. u Drnišu pristala na zahtjev nepoznate osobe koja je s njom stupila u kontakt putem društvene mreže, da se na njezine bankovne račune uplaćuje novac s računa drugih nepoznatih osoba iz Hrvatske i inozemstva, znajući da novac potječe od nezakonitih radnji.
Na ponudu je, po tvrdnjama tužiteljstva, pristala s ciljem prikrivanja nezakonitog porijekla novčanih iznosa velike vrijednosti.
Po uputama nepoznate osobe 57-godišnjakinja se registrirala na kripto mjenjačnice te je za više od 427.000 eura koje su joj na račune uplaćivale nepoznate osobe kupovala kriptovalute.
Kupljeni digitalni novac prosljeđivala je nepoznatoj osobi na njegove virtualne novčanike kako bi tim kriptovalutama dalje trgovao ili podizao gotovinu u mjenjačnicama i time zameo stvarno porijeklo novca, izvijestilo je državno odvjetništvo.
Za pranje novca zakon predviđa kaznu od šest mjeseci do čak osam godina zatvora.
Tvrdi da građanima mora biti omogućen slobodan prolaz te je podnio kaznenu prijavu protiv tvrtke JTH Costabella
Rušenje je posljedica požara koju su u studenome 2025. godine izazvala dvojica 18-godišnjaka. Tada je stanje objekta ozbiljno narušeno, zbog čega je sigurnost postala prioritet
Najveća europska mreža zaštićenih područja obuhvaća 36,8 posto hrvatskog kopna, no njezino ime i uloga i dalje su nepoznati velikom dijelu javnosti
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.